LZMK

Filmska enciklopedija

GENINA, Augusto Filmska traka traži dalje ...

GENINA, Augusto, tal. redatelj i scenarist (Rim, 28. I 1892 — Rim, 28. IX 1957). Prekinuvši studij, na filmu se javlja 1913. kao scenarist (među ostalim, za B. Negronija); kao redatelj debitira 1914. filmom Žena Njegove ekscelencije (La moglie di Sua Eccellenza, u Španjolskoj). Radeći vrlo mnogo, snima i u Austriji, Njemačkoj i Francuskoj, pa je prvi tal. redatelj koji je postigao međunar. uspjeh. Za većinu svojih filmova sam je pisao scenarije. Isprva snima uglavnom melodrame i frivolne mondene ljubavne filmove, npr. Bijeg ljubavnikâ (La fuga degli amanti, 1914), u kojem među prvima primjenjuje umjetno osvjetljenje; sličan je postupak uočljiv i u Dvostrukoj ozljedi (La doppia ferita, 1915), s Mistinguett u gl. ulozi, te Lulù (1915). Eksperimentiranje u korišćenju boje ogleda se u filmu Cyrano de Bergerac (1923). Filmom Nagrada za ljepotu (Prix dg beauté, 1930), francusko-talijansko-njemačko-am. koprodukcijom, inaugurira buduća spektakularna udruživanja različitih kinematografija (suradnici na scenariju bili su R. Clair i G. W. Pabst); to je tragična priča o djevojci koja postaje miss Evrope, ali je ljubomorni zaručnik ubija. U doba fašizma G. se vidno angažirao u prorežimskoj propagandnoj kinematografiji; tako nastaju, među ostalim, Bijeli eskadron (Squadrone bianco, 1936), Opsada Alcazara (L'assedio dell'Alcazar, 1940) i Bengazi (Bengasi, 1942), svi nagrađeni na festivalima u Veneciji. Nakon II svj. rata G. snima u neorealist. maniri; od tih je djela najuspjelije Nebo nad močvarom (Cielo sulla palude, 1949), o kćeri poljodjelaca surovo ubijenoj i kasnije proglašenoj sveticom. G. je dobitnik brojnih nagrada za svoj rad, kojeg su osnovne crte neka vrsta dekadentnog senzibiliteta i sklonost prema film. perfekciji. Ukupno je (radeći do 1955) režirao oko 150 filmova.

Ostali važniji filmovi: Predskazanje (Il presagio, 1916); Ženka (Femina, 1918); Zbogom, mladosti (Addio giovinezza, 1918); Lucrezia Borgia (1919); Noris (1919); Bel-Ami (1919); Bolna (La douloureuse, 1920); Troje sentimentalnih (I tre sentimentali, 1920); Lucie de Trécoeur (1922); Grešnica bez grijeha (La peccatrice senza peccato, 1922); Gusar (Il corsaro, 1923); Lijepa supruga (La moglie bella, 1924); Posljednji lord (L'ultimo lord, 1926); Bijela robinja (Die weisse Sklavin, 1927); Scampolo (1928); Latinska četvrt (Quartier Latin, 1929); Ponoćni ljubavnici (Les amants de minuit, 1931, suredatelj sa M. Allégretom); Paris-béguin (1931); Više nismo djeca (Nous ne sommes plus des enfants, 1934); Ne zaboravi me (Vergiss mich nicht, 1935); Cvijeće iz Nice (Blumen aus Nizza, 1936); Gondola utvarâ (La gondole aux chimères, 1936); Ljubav žene, pjesma žene (Frauenliebe, Frauenlied, 1937); Napulj vatrenog poljupca (Naples au baiser de feu, 1937); Kule u zraku (Castelli in aria, 1939); Bršljan (L'edera, 1950); Tri zabranjene priče (Tre storie proibite, 1952); Maddalena (1953); Frou-Frou (1955).

Al. Pa.


Citiranje:
GENINA, Augusto. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 17.1.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=1918>.

kratice i simboli