LZMK

Filmska enciklopedija

GARMES, Lee Filmska traka traži dalje ...

GARMES, Lee, am. snimatelj (Peoria, Illinois, 27. V 1898 — Los Angeles, 31. VIII 1978). Član A. S. C. Film. karijeru započinje kao asistent snimatelja, a u ekipi Th. H. Incea radi i kao rekviziter. Od 1916. do 1923. asistent je snimatelja u mnogobrojnim nij. komedijama, a 1923. postaje samostalnim snimateljem. Kasnih 20-ih godina već je vrlo tražen snimatelj (u prvom redu zbog načina rada sa samo nekoliko svjetlosnih izvora); posebno je poznat po tzv. rembrandtovskome sjevernom (flamanskom) svjetlu (utemeljenom na neizrazito forsiranom kontrastu crnoga i bijeloga, odn. na umjereno ekspresionističkom tretmanu fotografije). Prvih dana zv. filma oslobodio je, radeći na filmu Žarka svjetla (1930) M. Curtiza, ton. kameru statičnosti, konstruirajući poseban mehanizam s kotačićima za njeno pokretanje. Svoj talent najbolje potvrđuje surađujući sa J. von Sternbergom; za rad na njegovu Ekspresu za Shanghai (1932) nagrađen je Oscarom. Zna atraktivno osvijetliti samo jedan detalj u kadru (tzv. svjetlosni krupni plan), čime postiže izrazitu dramatičnost. Posebnu pažnju posvećuje licima protagonistâ, osobito ženskih, pa se s pravom smatra da je upravo on »stvorio« film. lice M. Dietrich. Snim. rad u Licu s ožiljkom (1932, zajedno sa L. W. O'Connellom) H. Hawksa, u kojem stvara naturalistički grubu fotografiju, omogućuje mu kasnije angažman kod W. Wylera za Detektivsku priču (1951) i Časove očaja (1955). Često snima i za Ch. MacArthura i B. Hechta, u čijim je filmovima pokatkad i asistent redatelja. Snima prvu trećinu superspektakla Prohujalo s vihorom (1939) V. Fleminga (iako se njegovo ime ne nalazi na popisu autorâ), zatim Dvoboj na suncu (1947, zajedno sa H. Rossonom i R. Rennahanom) K. Vidora, gdje dokazuje smisao za dramaturšku funkciju bojâ. Za Slučaj Paradine (1947) A. Hitchcocka konstruira poseban kran, kako bi kamera u jednom kadru mogla pokazati sva 4 zida sobe. Bio je velik protivnik tehnike širokog platna, posebice cinemascopea, ali je ipak u toj tehnici, zajedno sa R. Harlanom, vrsno snimio Zemlju faraonâ (1955) H. Hawksa.

G. se ubraja među najplodnije hollywoodske snimatelje (oko 160 filmova); odlikuje se izgrađenim stilom: u radu nastoji što je više moguće izbjegavati »uglađenost«. Djelovao je i kao scenarist, producent i supervizor, a okušao se i u film. režiji (najuspješnije kao suredatelj B. Hechta u filmu Anđeli nad Broadwayem — Angels over Broadway, 1940).

Ostali važniji filmovi: Disraeli (A. E. Green, 1929); Maroko (J. von Sternberg, 1930); Obeščašćena (J. von Sternberg, 1931); Američka tragedija (J. von Sternberg, 1931); Gradske ulice (R. Mamoulian, 1931); Neprestano nasmiješena (S. Franklin, 1932); Neobični interludij (R. Z. Leonard, 1932); Zločin bez strasti (B. Hecht i Ch. MacArthur, 1934); Nitkov (B. Hecht i Ch. MacArthur, 1935); Lydia (J. Duvivier, 1941); Djevojka iz Kine (H. Hathaway, 1943); Otkako si otišao (J. Cromwell, 1944, susnimatelj sa S. Cortezom); Ljubavna pisma (W. Dieterle, 1945); Tajni život Waltera Mittyja (N. Z. McLeod, 1947); Aleja mȍrâ (E. Goulding, 1947); Uhvaćen (M. Ophüls, 1948); Roseanna McCoy (I. Reis, 1949); Moje ludo srce (M. Robson, 1949); Naše jedino (D. Miller, 1950); Zarobljeni grad (R. Wise, 1951); Veseljaci (N. Ray, 1952); Na dnu boce (H. Hathaway, 1956); Veliki ribar (F. Borzage, 1959); Avanture mladog čovjeka (M. Ritt, 1962); Velik posao u Dodge Cityju (F. Cook, 1966); Kako se spašava brak, a upropašćuje život (F. Cook, 1968).

K. Mik.


Citiranje:
GARMES, Lee. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 20.1.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=1884>.

kratice i simboli