LZMK

Filmska enciklopedija

FEYDER, Jacques Filmska traka traži dalje ...

FEYDER, Jacques (pr. ime J. Frédérix), franc. redatelj belg. podrijetla (Ixelles, 21. VII 1888 — Ženeva, 25. V 1948). Isprva glumac (1912—15), potom asistent G. Ravela; kao redatelj debitira 1915. dovršivši Ravelov film Gospodin Pinson, policajac (Monsieur Pinson, policier). Slijede brojni kratkometr. filmovi. Nakon zapaženog filma Atlantida (L'Atlantide, 1921), djela koje efektno koristi prirodni dekor pustinje, slijedi pravi početak: Crainquebille (1923) po prozi A. Francea, jedan od prvih značajnijih filmova kojima je junak »mali čovjek«, prikazan kao nemoćna žrtva privilegiranih; to je priča o piljaru koji dospijeva u zatvor jer je uvrijedio policajca, a iz zatvora izlazi kao klošar; film (vrlo ga je cijenio D. W. Griffith) najavljuje pravac franc. poetskog realizma. Zolin roman Thérčse Raquin (1928) ekranizirao je F. u Berlinu; borbu Zoline junakinje protiv sitne buržoazije upotpunjuje dobro pogođenom atmosferom, dekorom, izvrsnom glumom te osobito umješnom rasvjetom. S Novom gospodom (Les nouveaux messieurs, 1929) otvorio je putove komedije običaja; ovaj satirični izazov parlamentarnim ustanovama dočekan je žučnim napadima, a film je zabranjen (branio ga je L. Moussinac). God. 1929. F. odlazi u SAD, a po povratku sa 3 prva filma postiže svoje najviše umj. domete u zv. razdoblju. Za film Velika igra (Le grand jeu, 1934) scenarij je napisao redateljev stalni suradnik Ch. Spaak; tretirao je tada popularnu temu ljubavi legionarâ i prostitutki; film je zanimljiv zbog realist. oslikavanja kolonijalnog garnizona, a osobito zbog svoje »pirandellovske« dimenzije: 2 gl. ženske uloge tumači ista glumica. Snažan poticaj poetskom realizmu dao je i film Pansion Mimoza (Pension Mimosas, 1935), uspješan prikaz svakodnevnog života pansiona i njegove klijentele (većinom ljudi »bez nade«), posebno kockara, varijacija na temu igre i strasti, u kontekstu različitih društv. razreda. Velik uspjeh postigao je filmom Herojski kermes (La kermesse héroďque, 1936), s radnjom u Flandriji XVI st.: muškarci jednog gradića, odreda kukavice, na čelu sa svojim gradonačelnikom odstupaju pred nadiranjem španj. vojske, a situaciju u svoje ruke preuzimaju žene koje »isposluju« da okupator ostane samo jednu noć. Ta farsa, koju su s negodovanjem dočekali flandrijski nacionalisti (u Njemačkoj film je bio zabranjen), uspješno eksploatira ideju o nenasilju kao obliku zaustavljanja rata; film odlikuju slikoviti dekor (L. Meerson) i kostimi, prikaz običajâ i načina života, te briljantni, ironično oblikovani dijalozi (B. Zimmer); kloneći se izravnih polit. aluzija, F. težište stavlja na komediografski i psihol. teren; nadalje, u filmu izričito naglašava svoje divljenje spram velikih slikara rodne zemlje (dekor, kostime ili kompoziciju kadra temelji na platnima Bruegela, Halsa i dr.); napokon, tu je i blistava igra glumaca na čelu s redateljevom suprugom F. Rosay (koja nastupa i u mnogim dr. njegovim djelima). Njegovi daljnji filmovi (a snimao je i u Njemačkoj, Vel. Britaniji i Švicarskoj) nemaju vrijednost niti postižu uspjeh prethodnih. Svojim cjelokupnim ostvarenjem F. se uvrstio u veliku realist. tradiciju proisteklu iz djelâ franc. romansijerâ XIX st. Ukupno je režirao preko 30 filmova, a često je režirao i franc. verzije stranih djela. Potkraj života djelovao je i kao supervizor režije.

Ostali važniji filmovi: Obmana (Le bluff, 1916); Ponor bez nade (Le ravin sans fond, 1917); Lica djece (Visages d'enfants, 1924); Slika (L'image, 1925); Gribiche (1926); Carmen (1926); Poljubac (The Kiss, 1929); Sin Indije (Son of India, 1931); Osvit (Daybreak, 1931); Vitez bez oklopa (Knight without Armour, 1937); Ljudi na putu (Les gens du voyage, 1938); Zakon Sjevera (La loi du Nord, 1939); Jedna žena nestaje (Une femme disparaît, 1942).

LIT.: R. Micha, Jacques Feyder ou le cinéma concret, Bruxelles 1949; V. Božović, Tvorčestvo Žaka Fejdera, Moskva 1965; Ch. Ford, Feyder, Paris 1973.

Pe. K.


Citiranje:
FEYDER, Jacques. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 15.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=1653>.

kratice i simboli