FEUILLÈRE, Edwige

FEUILLÈRE, Edwige (pr. ime Caroline E. Cunati), franc. filmska, kazališna i tv-glumica (Vesoul, 29. X 1907). Od 1928. studira glumu na pariškom konzervatoriju. Glum. karijeru započinje u kazalištu 1930 (pod pseudonimom Cora Lynn) nastupajući u farsama, da bi se s vremenom razvila u vrsnu tragetkinju; 1931—33. članica je Comédie-Française. Kasnije, igrajući na scenama dr. poznatih kazališta, ističe se i u suvremenom repertoaru — posebno u djelima J. Giraudouxa, J. Cocteaua i P. Claudela; bavila se i kaz. režijom. Na filmu od 1930, igrajući uglavnom epizode, no stalno u usponu; god. 1931, udavši se za P. Feuillčrea, uzima njegovo prezime i pseudonim Edwige Feuillčre. Osobitu pozornost publike privlači u Lucreziji Borgiji (1935) A. Gancea, pojavivši se gola. Razdoblje njene najveće popularnosti traje od 1938. do 1949; gl. uloga u Vojvotkinji de Langeais (1942) J. de Baroncellija donosi joj status zvijezde i naziv »velike dame francuskog filma«. Reputaciju potom potvrđuje čitavim nizom uspjelih karakternih uloga u djelima vodećih redatelja M. Allégreta, C. Autant-Laraa, M. Ophülsa, M. L'Herbiera, A. Gancea i dr. Nastupajući na filmu do 1974, odigrala je oko 60 ulogâ. U drugoj polovici 70-ih godina osobito se istaknula u uspjeloj tv-seriji Žene s obale N. Companeez.

Ostale važnije uloge: Mam'zelle Nitouche (M. Allégret, 1931); Topaze (M. Pagnol, 1933); Golgota (J. Duvivier, 1934); Gospodin Flow (R. Siodmak, 1936); Dama iz Malake (M. Allegret, 1937); Marthe Richard u službi Francuske (R. Bernard, 1937); Bila sam pustolovka (R. Bernard, 1938); Iseljenica (L. Joannon, 1938); Bez sutrašnjice (M. Ophüls, 1939); Od Mayerlinga do Sarajeva (M. Ophüls, 1940); Gospođica Bonaparte (M. Tourneur, 1941); Časna Katarina (M. L'Herbier, 1942); Lukrecija (L. Joannon, 1943); Dio sjene (J. Delannoy, 1945); Idiot (G. Lampin, 1946); Ženomrzac (T. Young, 1948); Dvoglavi orao (J. Cocteau, 1948); Izgubljene uspomene (Christian-Jaque, 1950); Olivija (J. Audry, 1951); Divna stvorenja (Christian-Jaque, 1952); Nezrelo žito (C. Autant-Lara, 1953); Sedma zapovijed (R. Bernard, 1956); Kad se žena umiješa (Y. Allegret, 1957); U slučaju nesreće (C. Autant-Lara, 1958); Princeza od Klevea (J. Delannoy, 1961); Zločin se ne isplati (G. Oury, 1961); Dobra prilika (M. Drach, 1964); Oprosti, da vodimo ljubav? (V. Caprioli, 1968).

LIT.: R. Kemp, Edwige Feuillčre, Paris 1951.