LZMK

Filmska enciklopedija

EDESON, Arthur Filmska traka traži dalje ...

EDESON, Arthur, am. snimatelj (New York, 24. X 1891 — 14. II 1970). Član A. S. C., kome je i jedan od osnivača. Školuje se na Community Collegeu u New Yorku, potom radi kao portretni fotograf; na filmu djeluje od 1911. God. 1917. počinje dugu suradnju sa D. Fairbanksom starijim, isprva kao asistent snimatelja, a od 1921. kao snimatelj. U filmovima s Fairbanksom u gl. ulozi ostvaruje briljantnu crno-bijelu fotografiju punu atmosfere, npr. u Robinu Hoodu (1922) A. Dwana i Bagdadskom lopovu (1924) R. Walsha. Surađujući sa F. Jackmanom i H. Scottom te majstorom lutka-trika W. O'Brienom, E. za film Izgubljeni svijet (1925) H. O. Hoyta snima trikove koji su dugo vremena bili uzorom novim, generacijama snimatelja God. 1929. prihvaća se pionirskog pothvata — snimanja ton. kamerom u eksterijeru u filmu U staroj Arizoni (1929) R. Walsha. Velik uspjeh postiže u filmu Na Zapadu ništa novo (1930) L. Milestonea, gdje je njegova fotografija toliko realistična da su je nazvali ultrarealističnom. Tridesetih godina svoja najbolja ostvarenja daje u žanru filma strave, osobito u Frankensteinu (1931), Staroj crnoj kući (1932) i Nevidljivom čovjeku (1933) J. Whalea. Radeći za kompaniju Warner Bros formira, zajedno sa S. Politom i T. Gaudiom, a pod očitim utjecajem njem. ekspresionizma, poznati kontrastni u svjetlu studijski stil fotografije ove kompanije. Snima i više filmova sa H. Bogartom, tako Malteškog sokola (1941) i Preko Pacifika (1942) J. Hustona te Casablancu (1942) M. Curtiza; u potonjem — zbog izraženog sukoba svjetla i sjena — Casablanca gubi sve konkretne odrednice i postaje mjestom sukoba dobra i zla. Iz aktivnog života povlači se 1949, nakon više od 130 snimljenih filmova.

Ostali važniji filmovi: Divlji i rutav (J. Emerson, 1917); Tri mušketira (F. Niblo, 1921); Stella Dallas (H. King, 1926); Ja, gangster (R. Walsh, 1928); Razroki svijet (R. Walsh, 1929); Veliki put (R. Walsh, 1930, susnimatelj sa L. Andriotom); Doktorske supruge (F. Borzage, 1931); Most Waterloo (J. Whale, 1931); Pȕt (J. Ford, 1932); Pobuna na brodu Bounty (F. Lloyd, 1935); Visina nula (H. Hawks, 1935); Vrag je susreo damu (W. Dieterle, 1936); Kliper za Kinu (R. Enright, 1936); Kopačice zlata iz 1937. (L. Bacon, 1936); Momak susreće djevojku (L. Bacon, 1938); Svake zore umirem (W. Keighley, 1939); Dvorac na Hudsonu (A. Litvak, 1940); Oni voze noću (R. Walsh, 1940); Crvenokosa dama (C. Bernhardt, 1940); Narednik York (H. Hawks, 1941,samo ratne scene); Muška životinja (E. Nugent, 1942); Zahvali svojim sretnim zvijezdama (D. Butler, 1943); Maska Dimitriosa (J. Negulesco, 1944); Zavjerenici (J. Negulesco, 1944); Tri neznanca (J. Negulesco, 1945); Nitko ne živi vječno (J. Negulesco, 1946); Dva mladića iz Milwaukeeja (D. Butler 1946); Moja divlja irska ruža (D. Butler, 1947); Borbeni O' Flynn (A. Pierson, 1949).

K. Mik.


Citiranje:
EDESON, Arthur. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 23.1.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=1510>.

kratice i simboli