DUNNE, Irene

DUNNE, Irene (puno ime I. Marie Dunne), am. filmska i kazališna glumica (Louisville, Kentucky, 20. XII 1904 — Hollywood, rujan 1990). Kći vladinog službenika, studira pjevanje na chicaškom glazb. koledžu; nakon neuspjeha na audiciji za newyoršku Metropolitan operu usmjeruje se ka musicalu i debitira 1920. u Chicagu, a 1922. na Broadwayu. Zapažena produkcija Plovećeg kazališta (1929) Ziegfeldove putujuće družine osigurava joj sedmogodišnji ugovor s kompanijom RKO i film. debi 1930. Uspjeh postiže već drugim filmom, epskim vesternom Cimarron (W. Ruggles, 1931), koji joj donosi nominaciju za Oscara. Privlačna i rafinirana, status zvijezde učvršćuje nizom melodrama, a posebnu popularnost stječe ulogama — u tipu → dobre prijateljice — dostojanstvenih i samopožrtvovnih junakinja koje dugotrajno i strpljivo pate uz svoje partnere (npr. Pokrajnja ulica, 1932, i Veličanstvena opsesija, 1935, J. M. Stahla). Od sredine 30-ih godina uspješno nastupa u film. musicalima i, osobito, u tzv. screwball-komedijama; potonje joj donose dvije nove nominacije za Oscara: Podivljala Theodora (R. Boleslawski, 1936), u ulozi autorice provincijskog bestselera, i Strašna istina (L. McCarey, 1937) u kojoj sa C. Grantom igra bračni par pred rastavom. Melodrami se ponovno vraća u Ljubavnoj aferi (L. McCarey, 1939), uz Ch. Boyera; za tu je ulogu i četvrti put nominirana za Oscara. Tokom idućeg desetljeća pojavljuje se naizmjenično u komedijama i melodramama, a nedugo nakon posljednjeg uspjeha — interpretacije »idealne majke« u filmu Sjećam se mame (G. Stevens, 1948), za koju je i peti put nominirana za Oscara — povlači se s filma (1952), odigravši dotad 41 film. ulogu. Otada povremeno glumi na televiziji, posvećuje se polit. radu (1957. alternativni je delegat na skupštini Ujedinjenih naroda), a 1965. izabrana je u odbor direktorâ Technicolora.

Ostale važnije uloge: Simfonija šest milijuna (G. La Cava, 1932); Ann Vickers (J. Cromwell, 1933); Roberta (W. A. Seiter, 1935); Slatka Adeline (M. LeRoy, 1935); Ploveće kazalište (J. Whale, 1936); Visok, pametan i lijep (R. Mamoulian, 1937); Radost života (T. Garnett, 1938); Poziv na sreću (W. Ruggles, 1939); Moja najdraža supruga (G. Kanin, 1940); Serenada za groš (G. Stevens, 1941); Nezavršeni posao (G. La Cava, 1941); Momak zvan Joe (V. Fleming, 1944); Bijele doverske stijene (C. Brown, 1944); Ponovno zajedno (Ch. Vidor, 1944); Iznad 21 (Ch. Vidor, 1945); Anna i kralj Sijama (J. Cromwell, 1946); Život s ocem (M. Curtiz, 1947); Uličnjak (J. Negulesco, 1951); To raste na drveću (A. Lubin, 1952).