DOUY, Max

DOUY, Max, franc. scenograf (Issy-les-Moulineaux, 20. VI 1914). Karijeru započinje kao asistent scenografâ J. Perriera, J. Colombiera, L. Meersona, A. Traunera, S. Piménoffa i E. Louriéa te u tom svojstvu radi i na značajnim film. djelima Werther (1938) M. Ophülsa i Pravila igre (1939) J. Renoira. Samostalno debitira filmom Posljednji adut (1942) J. Beckera. Scenografije mu karakterizira slikovitost i senzibilnost s posebice promišljenim i diskretnim smislom za film u boji (npr. Noćne tratinčice, 1955, C. Autant-Laraa). Težio je prvenstveno jednostavnosti, i zato je njegovo najuspjelije ostvarenje mala i zatvorena, ali vrlo sugestivna scenografija filma Dame iz Boulonjske šume (1945) R. Bressona. Za scenografiju filma Pazi na Ameliju (1949) C. Autant-Laraa nagrađen je na festivalu u Cannesu. Izradio je scenografije za oko 80 filmova, surađujući najčešće s Autant-Laraom. Radio je i u kazalištu (Cocteau, Camus) i na televiziji.

I njegov brat Jacques Douy uspješan je film. scenograf.

Ostali važniji filmovi: Svjetlost ljeta (J. Grémillon, 1943, zajedno sa L. Barsacqom i A. Traunerom); Zbogom, Léonard (P. Prévert, 1943); François Villon (A. Zwoboda, 1944); Volani (J. Becker, 1945); Petrus (M. Allégret, 1946); Đavao u tijelu (C. Autant-Lara, 1947); Quai des Orfèvres (H.-G. Clouzot, 1947); Manon (H.-G. Clouzot, 1948); Miris gospođe u crnom (L. Daquin, 1949); Bez adrese (J.-P. Le Chanois, 1950); Crvena krčma (C. Autant-Lara, 1951); Agencija za sklapanje brakova (J.-P. Le Chanois, 1951); Nezrelo žito (C. Autant-Lara, 1953); Afera Maurizius (J. Duvivier, 1953); Crveno i crno (C. Autant-Lara, 1954); French Can-Can (J. Renoir, 1955); Zlosretni susreti (A. Astruc, 1955); To se zove zora (L. Buñuel, 1955); Bila je noć u Parizu (C. Autant-Lara, 1956); Onaj koji mora umrijeti (J. Dassin, 1957); U slučaju nesreće (C. Autant-Lara, 1957, zajedno sa J. Douyom); Kockar (C. Autant-Lara, 1958); Zelena kobila (C. Autant-Lara, 1959); Mladi nemaju morala (J.-P. Mocky, 1959); Fedra (J. Dassin, 1962); Topkapi (J. Dassin, 1964); Novi svijet (V. De Sica, 1965); Franjevac iz Bourgesa (C. Autant-Lara, 1969); Čuvari zamka (S. Pollack, 1969, zajedno sa J. Douyom); Bulevar ruma (R. Enrico, 1971); Prijeki sud (Costa-Gavras, 1974); Divljak iz Pariza (J.-P. Rappeneau, 1975); Crno-bijelo u koloru (J.-J. Annaud, 1976).