LZMK

Filmska enciklopedija

DIETERLE, William Filmska traka traži dalje ...

DIETERLE, William (pr. ime Wilhelm Dieterle), am. redatelj njem. podrijetla (Ludwigshafen, 15. VII 1893 — München, 9. XII 1972). Kao šesnaestogodišnjak priključuje se trupi putujućih glumaca u kojoj obavlja razne pomoćne poslove i igra male uloge. Od 1918. nastupa u berlinskom kazalištu M. Reinhardta, a 1924. ondje osniva vlastiti teatar. Na filmu debitira 1913; dvadesetih godina postaje jedan od zapaženijih njem. glumaca, te nastupa, npr., u Pokrajnjim stepenicama (P. Leni, 1921), Muzeju voštanih figura (P. Leni, 1924) i Faustu (F. W. Murnau, 1926). Njegov red. debi je film Ljudi na putu (Menschen am Wege, 1923), u kojem, uz M. Dietrich, tumači i gl. ulogu; od 1930. režira u Njemačkoj još 8 filmova, a u njima redovno i glumi. Tada odlazi u SAD te u Hollywoodu potpisuje ugovor s kompanijom Warner Bros, gdje ostaje puno desetljeće. Isprva režira njem. verzije am. filmova, no već 1931. privlači pažnju Posljednjim letom (The Last Flight), izvrsno režiranom dramom o emocionalnim krizama demobiliziranih am. avijatičara u Parizu. Nakon Sna ivanjske noći (A Midsummer Night's Dream, 1935), kojeg je režirao zajedno sa M. Reinhardtom, D. započinje seriju filmovanih biografija znamenitih ljudi: Louis Pasteur — spasitelj čovječanstva (The Story of Louis Pasteur, 1935), Život Émilea Zole (The Life of Emile Zola, 1937), Juarez (1939), Čudesna kugla doktora Ehrlicha (Dr Ehrlich's Magic Bullet, 1940) i Reuter javlja (A Dispatch from Reuters, 1940); naslovne uloge u tim filmovima tumačili su P. Muni i E. G. Robinson. Pažljivo producirana, s vještim omjerom pouke i zabave, ta djela pribavljaju Dieterleu izuzetan ugled, no i etiketu akademičnog filmaša koji se skriva iza stereotipnih, kulturno etabliranih sižeja. Po isteku ugovora s Warner Brosom, D. nastavlja režirati uglavnom za RKO i Paramount, kadikad i vrlo nepretenciozne žanrovske filmove; u tom razdoblju ističe se komedijom Sve što novac može kupiti (All That Money Can Buy, 1941) i melodramom Portret Jennie (Portrait of Jennie, 1948), čije fabule o nadnaravnim događanjima nude Dieterleu mogućnost za raskošan vizualni postupak.

Krajem 50-ih godina D. napušta SAD, režira još tri filma u Evropi i povlači se, nakon oko 70 filmova. Od 1960. vodi festival u Bad Hersfeldu i djeluje kao kaz. redatelj, nastanivši se isprva u Liechtensteinu, a zatim u Austriji.

Ostali važniji filmovi: Njezino veličanstvo ljubav (Her Majesty Love, 1931); Šest sati života (Six Hours to Live, 1932); Krađa draguljâ (Jewell Robbery, 1932); Rumena zora (Scarlet Dawn, 1932); Gospođa Du Barry (Madame Du Barry, 1934); Magla nad San Franciscom (Fog over Frisco, 1934); Doktor Sokrat protiv bande (Dr Socrates, 1935); Bijeli anđeo (The White White Angel, 1935); Vrag je susreo damu (Satan Met a Lady, 1936); Veliki O'Malley (Great O'Malley, 1936); Blokada (Blockade, 1938); Zvonar crkve Notre-Dame (Hunchback of Notre-Dame, 1939); Sinkopiranje (Syncopation, 1942); Tennessee Johnson (1943); Bagdadski prosjak (Kismet, 1944); Vidjet ću te u svemu (I'll Be Seeing You, 1944); Ljubavna pisma (Love Letters, 1945); Tražeći vjetar (Searching Wind, 1946); Pješčano uže (Rope of Sand, 1949); Mračni grad (Dark City, 1950); Rujanska ljubav (September Affair, 1950); Vulkan (Vulcano, 1950, u Italiji); Crvena planina (Red Mountain, 1951); Peking Express (1951); Boots Malone (1952); Prekretnica (Turning Point, 1952); Staza slonova (Elphant Walk, 1954); Dubrowsky (Il vendicatore/Dubrowsky, 1959); Gospodarica svijeta (Herrin der Welt, 1960).

N. Pc.


Citiranje:
DIETERLE, William. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 11.8.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=1331>.

kratice i simboli