LZMK

Filmska enciklopedija

DE MILLE, Cecil B. Filmska traka traži dalje ...

DE MILLE, Cecil B., am. filmski redatelj, scenarist i producent (Ashfield, Massachusetts, 12. VIII 1881 — Hollywood, 21. I 1959). Sin pastora episkopalne crkve; kako mu je otac pisao kaz. komade, a majka nakon očeve smrti osnovala vlastito kazalište, već od najranije mladosti opredijelio se za scensku umjetnost. Započeo je pohađati Pennsylvania Military College, no napustio ga je i upisao se na Akademiju dramskih umjetnosti u New Yorku. Završivši je, debitirao je 1900. kao glumac na Broadwayu. Idućih 12 godina upravljao je majčinom kaz. družinom i u njoj nastupao. God. 1913. udružuje se s vodviljskim muzičarom J. L. Laskyjem i trgovcem rukavicama S. Goldwynom, te osnivaju film. kompaniju Lasky Feature Play Company i odlaze u Hollywood, gdje D. 1914. režira svoj prvi film Indijankin muž (The Squaw Man), s kojim postiže velik uspjeh i kod publike i kod kritike. Kao umj. direktor kompanije (kasnije poznate kao Paramount), D. nije samo njezin prvi redatelj, već i jedna od onih osobnosti koje su oblikovale Hollywood kao središte film. industrije svijeta. Nepogrešiva instinkta pravog čovjeka spektakla, usmjeravao je produkciju i snimao vlastite filmove prema potrebama, željama i na nivou milijunskoga film. auditorija, propagirajući »američki način života« i konzervativne poglede na društvo i moral. Vješt film. pripovjedač, istančana osjećaja za ritam filma, ogledao se tijekom karijere u gotovo svim film. žanrovima — uvijek s uspjehom. Iako je katkad snimao pojednostavljene, kičerske i odveć melodramatske sadržaje, njegovi su filmovi uvijek vješto i kompaktno režirani, gledljivi i dopadljivi. Svoja, prema mnogima najbolja ostvarenja, snimio je poslije I svj. rata i poč. 20-ih godina — niz socijalno-romant. komedija s temom bračnog trokuta, u kojima je nastojao svoju urođenu senzualnost pomiriti s neophodnim moralnim poukama: Ne mijenjaj supruga (Don't Change Your Husband, 1918), Muški rod — ženski rod (Male and Female, 1919), Stare supruge za nove (Why Change Your Wife?, 1920), Zabranjeno voće (Forbidden Fruit, 1920) i dr. God. 1923. snima svoj prvi superspektakl Deset zapovijedi (The Ten Commandments); otada je ovakva vrsta pseudohist. i kvazibiblijskih filmova sinonim za njegovo ime kod najšire publike; iako ih je snimio samo sedam (Kralj kraljeva — The King of Kings, 1927; U znaku križa — The Sign of the Cross, 1932; Kleopatra — Cleopatra, 1934; Križari — The Crusades, 1935; Samson i Dalila — Samson and Delilah, 1949; Deset zapovijedi — The Ten Commandments, 1956, zv. remake), za sva su mu vremena pribavili prezrivi nadimak Barnum filma. Zbog svojih ultrakonzervativnih stavova koje je volio isticati, D. je postao simbol svega omraženog u Hollywoodu. U ocjenjivanju njegova opusa kič i neukus njegovih mamutskih spektakala gotovo da su zasjenili sve istinske film. kvalitete njegovih ranih komedija te vesternâ (npr. Čovjek iz prerije — The Plainsman, 1937; Union Pacific, 1939). Iako potekao iz kazališta, bio je pravi čovjek filma; vješto je gradio priče, izvanredno radio s glumcima, bio vrstan montažer (mnoge svoje filmove sam je montirao), a neki povjesničari filma smatraju da je prvi upotrijebio osvjetljenje kao dramski element; ipak, prva njegova kvaliteta bio je nepogrešiv osjećaj za ukus publike. Nijedan njegov film — a bilo ih je izrazito loših — nije doživio neuspjeh, a i najskuplji projekti donosili su velike profite. D. je bio jedinstven proizvod industrijske film. umjetnosti, onakve kakvu je kroz svojih 70 filmova i mnogobrojne producenture oblikovao i stvorio. Posmrtno je objavljena njegova Autobiografija (Autobiography, 1959).

Njegov brat William Ch. De Mille također je filmski redatelj i scenarist.

Njegova pokćerka Katherine De Mille cijenjena je am. glumica 30-ih godina.

Ostali važniji filmovi: Djevojka sa zlatnog Zapada (The Girl of the Golden West, 1915); Iskušenje (Temptation, 1916); Mali Amerikanac (The Little American, 1917); Ne možeš imati sve (You Can't Have Everything, 1918); Nešto za razmišljanje (Something to Think About, 1920); Anatolove ljubavne veze (The Affairs of Anatole, 1921); Luđakov raj (Fool's Paradise, 1921); Subotom uvečer (Saturday Night, 1922); Adamovo rebro (Adam's Rib, 1923); Put u jučer (The Road to Yesterday, 1925); Lađar s Volge (The Volga Boatman, 1926); Bezbožna djevojka (The Godless Girl, 1929); Dinamit (Dynamite, 1929); Madame Satan (1930); Indijankin muž (The Squaw Man, 1931, zv. remake); Ovaj dan i dob (This Day and Age, 1933); Četvero preplašenih (Four Frightened People, 1934); Gusar (The Buccaneer, 1938); Sjeverozapadna konjička policija (Northwest Mounted Police, 1940); Požanji divlji vjetar (Reap the Wild Wind, 1942); Priča o doktoru Wassellu (The Story of Dr. Wassell, 1944); Neosvojen (Unconquered, 1947), Najveća predstava na svijetu (The Greatest Show on Earth, 1952).

LIT.: Ph. Koury, Yes, Mr. De Mille, New York 1959; M. Mourlet (avec la collaboration de M. Marmin), Cecil B. De Mille, Paris 1968; G. Ringgold/D. Bodeen, The Films of Cecil B. De Mille, New York 1969; G. Essoe/R. Lee, De Mille: The Man and His Picture, New York 1970; Ch. Higham, Cecil B. De Mille, New York 1973; H. Myers/R. Burnett, Cecil B. De Mille, Young Dramatist, Indianapolis 1973.

V. Pog.


Citiranje:
DE MILLE, Cecil B.. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 15.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=1272>.

kratice i simboli