DELON, Alain

DELON, Alain, franc. filmski glumac (Sceaux, 8. IX 1935). Isključen iz nekoliko kat. školâ, postaje mesarskim naučnikom, a zatim se — kao sedamnaestogodišnjak — priključuje franc. pomorskoj pješadiji i pet godina služi kao padobranac u Indokini. Nakon povratka pripisuje mu se stanovite veze s marseilleskim podzemljem, a kratko vrijeme radi na pariškoj tržnici. Zahvaljujući poznanstvu s glumcem J.-C. Brialyjem, 1957. dolazi na festival u Cannesu, gdje njegov ljepuškast, dječački izgled privlači pažnju producenata i redateljâ i osigurava mu malu ulogu u filmu Kad se žena umiješa (1957) Y. Allégreta. Izuzetno naočit, pronicavih plavih očiju, dinamičan i agresivan, D. se ubrzo dokazuje kao jedan od najatraktivnijih i najambicioznijih mladih franc. glumaca. Prvu zapaženiju ulogu tumači u krim. filmu U zenitu sunca (1959) R. Clémenta, kao bezobzirni, i na zločin spremni dokoličar, te ubrzo zatim stječe svjetsku slavu interpretacijom tragičnog lika južnotalijanskog doseljenika u Milanu u filmu Rocco i njegova braća (1960) L. Viscontija. Međunar. ugled učvršćuje ulogama u još dva tal. filma: kao burzovni mešetar u Pomračenju (1962) M. Antonionija i karijeristički plemić u Viscontijevu Gepardu (1963). God. 1962. osniva vlastito poduzeće za proizvodnju filmova Adel, koje, nakon zanimljiva početka (Bitka na otoku A. Cavaliera), nije više zabilježilo posebnih umj. uspjeha; nedugo zatim okušava se, ne osobito uspješno, u Hollywoodu. Nakon povratka postaje omiljeni glumac »najameričkijega« franc. redatelja J.-P. Melvillea i idealnim tumačem njegovih gl. likova — hladnokrvnih profesionalaca dvojbenog morala; njihova suradnja počinje uspjelim Bljedolikim ubojicom (1967). Popularnost mu povećava i burna veza sa R. Schneider, s kojom je i nastupio u nekoliko filmova. Potkraj 1968. u središtu je velikog skandala oko ubojstva njegova tjelohranitelja; tada on priznaje veze s podzemljem, no ipak je oslobođen krivnje. Afera nije naudila njegovoj karijeri, čak su uloge u krim. filmovima (u kojima je otada sve češće igrao) imale za publiku pečat vjerodostojnosti i tim veće zanimljivosti. Najveće komerc. uspjehe u tom razdoblju postigao je sa Sicilijanskim klanom (1969) H. Verneuila i Borsalinom (1969) J. Deraya, dok najvrednije uloge ostvaruje u Melvilleovim filmovima Crveni krug (1970) i Policajac (1972). Do kraja 70-ih godina istaknuo se i u Prvoj spokojnoj noći (1972) V. Zurlinija, te u dva filma J. Loseyja: kao ubojica u Umorstvu Trockoga (1972) i trgovac umjetninama u potrazi za žid. dvojnikom za njem. okupacije u Gospodinu Kleinu (1976). Sedamdesetih godina je, uz J.-P. Belmondoa, najpopularniji franc. glumac u tipu čovjeka od akcije. Do poč. 1984. nastupio je u više od 60 uloga. Režirao je filmove Za policajčevu kožu (Pour la peau d'un flic, 1981) i Borac (Le battant, 1982) u kojima je i igrao. Bavi se i spor. promotorstvom.

Njegova prva supruga Nathalie Delon poznata je film. glumica, u nekoliko filmova i njegova partnerica.

Ostale važnije uloge: Budi lijepa i šuti (M. Allégret, 1957); Christine (P. Gaspard-Huit, 1958); Slabe žene (M. Boisrond, 1958); Najduži put (M. Boisrond, 1959); Kakva radost živjeti (R. Clément, 1960); Slavne ljubavi (omnibus, epizoda Agnès Bernauer M. Boisronda, 1961); Melodije u suterenu (H. Verneuil, 1962); Đavao i deset zapovijedi (J. Duvivier, 1962); Crni tulipan (Christian-Jaque, 1963); Ljubavni kavez (R. Clément, 1964); Dezerter (A. Cavalier, 1964); Žuti Rolls-Royce (A. Asquith, 1964); Ubojica iz San Francisca (R. Nelson, 1965); Izgubljena komanda (M. Robson, 1966); Gori li Pariz? (R. Clément, 1966); Texas je preko rijeke (M. Gordon, 1966); Avanturisti (R. Enrico, 1966); Đavolski pozdrav (J. Duvivier, 1967); Tri koraka kroz ludilo (omnibus, epizoda William Wilson L. Mallea, 1967); Ubojstvo u bazenu (J. Deray, 1968); Djevojka na motoru (J. Cardiff, 1968); Zbogom, prijatelju (J. Hermann, (1968); Lov na šefa bande (J. Hermann, 1969); Udovica Couderc (P. Granier-Deferre, 1970); Crveno sunce (T. Young, 1971); Škorpion (M. Winner, 1972); Tretman šokom (A. Jessua, 1973); Manekenka i ministar (P. Granier-Deferre, 1973); Veliki revolveraši (D. Tessari, 1973); Rođeni zločinac (J. Giovanni, 1973); Borsalino i komp. (J. Deray, 1974); Grudi od leda (G. Lautner, 1974); Zorro (D. Tessari, 1975); Opasna profesija (J. Deray, 1975); Sam protiv sviju (J. Giovanni, 1975); Bumerang (J. Giovanni, 1976); Armagedon (A. Jessua, 1977); Smrt korumpiranog štakora (G. Lautner, 1977); Užurban čovjek (É. Molinaro, 1977); Gangster (J. Deray, 1977); Liječnik (P. Granier-Deferre, 1979); Aerodrom '80 Concorde (D. Lowell Rich, 1979); Trojicu treba ubiti (J. Deray, 1980); Teheran 43 (A. A. Alov i V. Naumov, 1981); Šok (R. Davis, 1982); Naša priča (B. Blier, 1984); Jedna Swanova ljubav (V. Schlöndorff, 1984).

LIT.: H. Rode, Alain Delon, Paris 1977; J.-C. Zana, Alain Delon, Paris 1981.