LZMK

Filmska enciklopedija

DE LAURENTIIS, Dino Filmska traka traži dalje ...

DE LAURENTIIS, Dino (pr. ime Agostino De Laurentiis), tal. producent (Torre Annunziata, 8. VIII 1919). Studirao glumu na Centro Sperimentale di Cinematografia u Rimu; uoči II svj. rata nastupio je u nekoliko epizodnih uloga. Producenturom se počinje baviti već 1941, osnovavši u Torinu kuću Real Film. Prvi igr. film u njegovoj produkciji bio je Ljubav pjeva (1941) F. M. Poggiolija. Po završetku rata D. je producent nekoliko neorealist. filmova, tako Bandita (1946) A. Lattuade i Gorke riže (1949) G. De Santisa. God. 1951. započinje plodnu suradnju s dr. poznatim tal. producentom → C. Pontijem; u razdoblju od 6 godina njih će dvojica proizvesti čitav niz zapaženih filmova visokih umj. dometa, npr. Evropu 51 (R. Rossellini, 1952), Ulicu (F. Fellini, 1954) i Cabirijine noći (F. Fellini, 1957). Svjetske komerc. uspjehe tvrtka Ponti-De Laurentiis postiže visokobudžetnim film. spektaklima Odisej (1954) M. Camerinija i Rat i mir (1956) K. Vidora. Sklonost prema takvim projektima D. zadržava i nakon prestanka suradnje s Pontijem, i u tu svrhu poč. 60-ih godina gradi u blizini Rima veliki kompleks film. studija nazvan Dinocittà. Kriza tal. kinematografije i neuspjeh nekih njegovih filmova prisiljavaju ga na zatvaranje ovih studija i na suradnju s dr. svjetskim kinematografijama, poglavito s američkom. I ovdje je očita raznolikost njegovih producentskih interesa, o čemu svjedoče naslovi Tri Kondorova dana (1975) S. Pollacka i King Kong (1976) J. Guillermina. D. je otkrio i lansirao mnoga poznata glum. imena, npr. S. Mangano (s kojom je oženjen od 1949), G. Lollobrigidu, R. Vallonea, M. Britt i dr.

Ostali važniji filmovi: Bandit Musolino (M. Camerini, 1950); Policajci i lopovi (M. Monicelli i Steno, 1951); Napuljsko zlato (V. De Sica, 1954); Brana na Pacifiku (R. Clément, 1958); Oluja (A. Lattuada, 1958); Pet ošišanih žena (M. Ritt, 1959); Slatki život (F. Fellini, 1960); Svi kućama (L. Comencini, 1960); Baraba (R. Fleischer, 1962); Biblija (J. Huston, 1966); Stranac (L. Visconti, 1967); Barbarella (R. Vadim, 1967); Waterloo (S. F. Bondarčuk, 1970); Cosa nostra — istina o mafiji (T. Young, 1972); Nišanska linija (M. Winner, 1973); Serpico (S. Lumet, 1973); Mandingo (R. Fleischer, 1975); Casanova (F. Fellini, 1976); Bijeli bufalo (J. L. Thompson, 1977); Zmijsko jaje (I. Bergman, 1977); Flash Gordon (M. Hodges, 1980); Ragtime (M. Forman, 1981); Conan (J. Milius, 1982).

D. Šva.


Citiranje:
DE LAURENTIIS, Dino. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 11.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=1253>.

kratice i simboli