LZMK

Filmska enciklopedija

DASSIN, Jules Filmska traka traži dalje ...

DASSIN, Jules, am. redatelj (Middletown, Connecticut, 18. XII 1911). Nakon studija kaz. umjetnosti u Evropi, 1936. počinje glumiti na am. kazališnim scenama — isprva u Yiddish Theateru, a onda u Groupe Theateru u New Yorku. Istodobno djeluje i kao pisac tekstova i redatelj na radiju, a za kompaniju MGM režira kratke filmove o poznatim glazbenicima (A. Rubinstein, P. Casals, A. Segovia, J. Heifetz i dr.). Karijeru na igr. filmu počinje asistirajući A. Hitchcocku u Gospodinu i gospođi Smith (1941). Postigavši uspjeh jednim kratkometr. filmom (1941) prema priči E. A. Poea, debitira i na igr. filmu. Sedam filmova što ih je režirao u prvoj polovici 40-ih godina mješavina su, ne osobito uspjela, suspensea i komedije. Surađujući s producentom M. Hellingerom, potkraj 40-ih godina stvara svoja najzrelija djela. Snima, na autentičnim lokacijama New Yorka i San Francisca, životne, grube i društvenokritične krim. filmove, temeljene doduše na uobičajenim klišejima policijskog filma, ali nemilosrdno iskrene u prikazivanju soc. prilika u kojima žive i policajci i prijestupnici. U zatvorskom filmu Gruba sila (Brute Force, 1947) bavi se policijskim nasiljem, a u Golom gradu (The Naked City, 1948) i Trgu lopova (Thieves Highway, 1949) istragama, u kojima gonitelji i progonjeni nisu samo suprotstavljeni predstavnici dobra i zla nego i ljudi s podjednako bolnim društv. ožiljcima. Efektan finale Golog grada, s revolveraškim obračunom na metalnom skeletu divovskog mosta, ide u red antologijskih prizora am. crnog filma.

Taj uspjeli ciklus njegova rada naglo prekida tzv. lov na vještice senatora McCarthyja, kada ga redatelj E. Dmytryk pred Odborom za suzbijanje protuameričke djelatnosti otkriva kao komunista, pa je D. 1950. prisiljen emigrirati u Evropu. Iste godine snima u Vel. Britaniji svoj, prema mnogima, najbolji film Noć i grad (Night and the City), u kojem prikazuje noćni život londonskog podzemlja. Potom slijedi gotovo petogodišnja stanka u njegovu radu, a onda razdoblje u kojem se vraća žanrovskim obrascima i eklekticizmu prvih ostvarenja, započeto uspjelim gangsterskim filmom Rififi kod ljudi (Du rififi chez les hommes, 1955), o pljački banke kroz podzemni tunel, što otad postaje uspješnom metodom i pravih gangstera. Oženivši se grč. glumicom M. Mercouri, povjerava joj gl. uloge u svojim filmovima, no — unatoč uočljivu trudu — ne uspijeva je učiniti istinskom zvijezdom. Među tim filmovima najpopularniji je Nikad nedjeljom (Never on Sunday, 1960), u kojem je sam igrao i gl. mušku ulogu, komedija koja slavi mediteranski hedonizam i koja svoj svjetski uspjeh uvelike zahvaljuje glazbi M. Hadžidakisa. U većini svojih evr. filmova koscenarist je i koproducent, a u nekima je igrao i manje uloge; u filmovima dr. redatelja to je činio pod pseudonimom Perlo Vita.

Ostali filmovi: Nacistički agent (Nazi Agent, 1942); Martine ljubavne veze (The Affairs of Martha, 1942); Sastanak u Francuskoj (Reunion in France, 1942); Mlade ideje (Young Ideas, 1943); Cantervilleski duh (The Canterville Ghost, 1944); Evieno pismo (A Letter of Evie, 1945); Dvoje domišljatih (Two Smart People, 1946); Onaj koji mora umrijeti (Celui qui doit mourir, 1957); Zakon (La loi, 1958); Fedra (Phaedra, 1962); Topkapi (1964); Ljeto, 10,30 uvečer (10,30 M. P. Summer, 1966); Opstanak (Survival, 1967, dokumentarni); Napeto (Uptight, 1968); Obećanje u zoru (La promesse de l'aube, 1970); Proba (The Rehearsal, 1974, dokumentarno-igrani); Osuđenica (A Dream of Passion, 1978); Dvoje (Circle of Two, 1981).

LIT.: A. Ferrero, Jules Dassin, Parma 1961.

D. Mov.


Citiranje:
DASSIN, Jules. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 27.6.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=1207>.

kratice i simboli