ČIAURELI, Mihail Edišerovič

traži dalje ...

ČIAURELI, Mihail Edišerovič, sovj. redatelj, scenarist i glumac (Tbilisi, 6. II 1894). Gruzijac; otac → Sofiko Č. Diplomirao likovnu umjetnost u Tbilisiju i od 1921. radio u tamošnjem kazalištu kao scenograf, redatelj i glumac. Značajan za razvoj gruz. kinematografije, isprva kao glumac (u prvome gruz. filmu Arsen Džordžiašvili, 1921, I. N. Perestianija, tumači naslovnu ulogu), kasnije i scenarist. Debitira 1928. kao redatelj, zajedno sa J. L. Dziganom, filmom Prvi konjički poručnik Strešnjev (Pervyj kornet Strešnev). Red. projekte 30-ih godina, među kojima su najistaknutiji Habarda (1931), Posljednja maskerada (Poslednij maskarad, 1934) i Arsen (1937), karakterizira sklonost prema melodrami, etnografskoj živopisnosti i pov. tematici. Njegov vizualni stil očituje se izrazitim kompozicijama kadra, pikturalizmom i naglašenim montažnim rezovima; likovi su najčešće profilirani u grubim potezima, funkcionirajući po izvanjskim, uglavnom ideol. odrednicama. Paradnost Čiaurelijeve režije uklopila se kasnije u spektakle velikog budžeta koji su veličali kult Staljinove ličnosti — Veliki odsjaj (Velikoe zarevo, 1938), Zakletva (Kljatva, 1946), Pad Berlina (Padenie Berlina, 1949, u 2 dijela), Nezaboravna godina 1919. (Nezabyvaemyj 1919 god, 1951) — no ti su, unatoč izvjesnoj efektnosti, ponajviše pridonijeli redateljevoj ozloglašenosti u poststaljinističkoj sovj. kinematografiji.

Ostali filmovi: Saba (1929); Georgij Saakadze, (1942—43, u 2 dijela); Otarova udovica (Otarova vdova, 1958); Priča o jednoj djevojci (Povest' ob odnoj devuške, 1961); General i ivančice (General i margaritki, 1964).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

ČIAURELI, Mihail Edišerovič. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.4.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/1150>.