CURTIZ, Michael

CURTIZ, Michael (pr. ime Mihály Kertész), am. filmski redatelj madž. podrijetla (Budimpešta, 24. XII 1888 — Hollywood, 11. IV 1962). Školuje se na Kraljevskoj akademiji za kazalište i umjetnost u Budimpešti, a karijeru započinje kao kaz. glumac i intendant. Kao film. glumac i redatelj debitira 1912, no tek nakon šestomjesečnog boravka (u toku 1913) u Danskoj, u studiju Nordisk (gdje stječe različita film. iskustva radeći kao asistent redatelja, montažer i redatelj), postaje najuglednijim i najplodnijim madž. redateljem, snimivši do poč. 1919. 38 filmova. Za razliku od dr. tadašnjih madž. filmskih djelatnika, C. izbjegava uobičajene adaptacije knjiž. djelâ i usmjeruje se na jednostavne fabule o ljubavi, pustolovinama i zločinu, pod očitim utjecajem am. uzorâ. Nakon što potpisuje ugovor s jednim bečkim film. poduzećem, napušta Madžarsku i do sredine 20-ih godina režira u mnogim evr. zemljama, sve dok ga 1926. H. Warner ne dovodi u Hollywood, gdje će u slijedećih tridesetak godina režirati oko stotinu filmova. U tom razdoblju C. postaje prototip vrhunskog režisera-zanatlije, koji se u potpunosti prilagođava hollywoodskom načinu rada. Okušava se u najrazličitijim žanrovima, isprva iznimno uspješno u krim. (npr. Anđeli garava lica — The Angels with Dirty Faces, 1938), pustolovnim (npr. Robin Hood — Adventures of Robin Hood, 1938, suredatelj sa W. Keighleyjem) i pov. (npr. Privatni život Elizabete i Essexa — Elizabeth and Essex, 1939) filmovima, te u filmovima strave (npr. Život poslije smrti — The Walking Dead, 1936), da bi kasnije bio jednako sugestivan u musicalima i melodramama, upošljavajući birana glum., scenar. i snim. imena svog studija. Nesmiljen u poštivanju rokova snimanja, C. se često sukobljava s članovima film. ekipe, glumcima i teh. osobljem, snimajući kako B-filmove, tako i ambiciozne projekte; od potonjih neki, pogotovo biografsko-muz. film Fićfirić sa sjevera (Yankee Doodle Dandy, 1942), te melodrame Casablanca (1942, Oscar za režiju) i Mildred Pierce (1945), dobivaju brojna priznanja, među ostalim i nekoliko Oscara; štoviše, Casablanca — sentimentalna akciona priča iz II svj. rata, koja posebno oduševljava ljubavnim zapletom (H. Bogart i I. Bergman) — postala je jednim od najpopularnijih tzv. kult-filmova, a am. kritičari 70-ih godina redovito ga uvrštavaju u najuži vrh najboljih am. filmova uopće. U toku cijele red. karijere odlikuje ga sposobnost jezgrovita pripovijedanja, vizualni stil ukorijenjen u srednjoevr. osjećaj za plastičnost, te umijeće da u sklopu pojedinog filma iskoristi najveće glum. zvijezde. Od 1953. radi povremeno i za 20th Century-Fox i Paramount, no postupni raspad hollywoodskog sistema studijâ čini i njegov kasniji rad manje značajnim.

Ostali važniji filmovi: Bánk Bán (1914); Tajna šume Svetog Joba (A szentjobi erdő titka, 1917); Pukovnik (Az ezredes, 1917); Lulu (1918); Devedeset i devet (Kilencvenkilenc, 1918); Dama sa suncokretima (A napraforgos hölgy, 1918); Koketna Lu (Lu, a kokott, 1918); Sodoma i Gomora (Sodom und Gomorrha, 1922); Kraljica robova (Die Sklavenkönigin, 1924); Noina korablja (Noah's Ark, 1929); Mama (Mammy, 1930); Žarka svjetla (Bright Lights, 1930); Ludi genij (Mad Genius, 1931); Doktor X (Doctor X, 1932); Koliba u polju pamuka (Cabin in the Cotton, 1932); Dvadeset tisuća godina u Sing-Singu (Twenty Thousand Years in Sing-Sing, 1933); Tajna Muzeja voštanih figura (Mistery of the Wax Museum, 1933); Sudski slučaj Kennel (The Kennel Murder Case, 1933); Žensko (Female, 1933); Mandalay (1934); Britanski agent (British Agent, 1934); Plemeniti Jimmy (Jimmy the Gent, 1934); Crna furija (Black Fury, 1935); Žena s naslovne strane (Front Page Woman, 1935); Kapetan Blood (Captain Blood, 1935); Poručnik indijske brigade (The Charge of Light Brigade, 1936); Kid Galahad (1937); Zlato je gdje ga nađeš (Gold Is Where You Find It, 1938); Četiri kćeri (Four Daughters, 1938); Šerif iz Dodge Cityja (Dodge City, 1939); Kćeri hrabrosti (Daughters Courageous, 1939); Morski orao (Sea Hawk, 1940); Virginia City (1940); Put za Santa Fe (Santa Fe Trail, 1941); Podvodni bombarder (Dive Bomber, 1941); Morski vuk (Sea Wolf, 1941); Gospodari oblakâ (Captains of the Clouds, 1942); Moskovska misija (Mission to Moscow, 1943); To je vojska (This Is the Army, 1943); Bijeg iz Gijane (Passage to Marseilles, 1944); Janie (1944); Grubo govoreći (Roughly Speaking, 1945); Noć i dan (Night and Day, 1946); Život s ocem (Life with Father, 1947); Neosumnjičen (Unsuspected, 1947); Romanca dalekih mora (Romance on High Seas, 1948); Moj san je tvoj (My Dream Is Yours, 1949); Flamingo Road (1949); Zlatni list (Bright Leaf, 1950); Mladić s trubom (Young Man With a Horn, 1950); Prekretnica (Breaking Point, 1950); Jim Thorpe — pravi Amerikanac (Jim Thorpe — All American, 1951); Snaga oružja (Force of Arms, 1951); Dječak iz Oklahome (Boy from Oklahoma, 1953); Nevolje na putu (Troubles along the Way, 1953); Egipćanin (Egyptian, 1954); Bijeli Božić (White Christmas, 1954); Nismo mi anđeli (We're Not Angels, 1955); Grimizni sat (Scarlet Hour, 1956); Najbolje stvari u životu su besplatne (Best Things in Life Are Free, 1956); Priča o Helen Morgan (Helen Morgan Story, 1957); Ponosni buntovnik (Proud Rebel, 1958); Kralj kreol (King Creole, 1958); Krvnik (Hangman, 1959); Pustolovine Huckleberryja Finna (The Adventures of Huckleberry Finn, 1960); Franjo Asiški (Francis of Asisi, 1961).

LIT.: K. Canham, The Hollywood Professionals, Volume One: Michael Curtiz, Raoul Walsh, Henry Hathaway, New York/London 1973; M. Guidorizzi, Michael Curtiz, un eurepeo a Hollywood, Verona 1981.