CLOQUET, Ghislain

CLOQUET, Ghislain, belgijsko-franc. snimatelj (Antwerpen, 18. IV 1924 — Pariz, 2. XI 1981). Studirao na IDHEC-u. Od 1947. asistent E. Séchana. Nakon samo tri filma u tom svojstvu, C. postaje samostalnim snimateljem. Najuspjelija ostvarenja daje u djelima R. Bressona i A. Delvauxa. U Baltazaru (1966) R. Bressona, podvrgavajući se red. intencijama, pridaje najveću pozornost optičkoj jasnoći i mjeri te eliminaciji suvišnih efekata, kako bi se ostvario meditativni film suspregnutih emocija. U filmu Mouchette (1967) istoga autora nezaboravna je završna sekvenca Mouchetteina samoubojstva: zbog donjeg rakursa, iz kojega je snimljena, uzdiže se do apstrakcije i mita. Početni kadrovi u daljnjemu Bressonovu filmu Nježna žena (1968) uvode nas u svijet fantastičnoga i refleksivnoga; također, mijenjanje pozicija kamere i izmjene objektivnih i subjektivnih kadrova gledatelja čine sudionikom zbivanja. Izvanredno vladanje izražajnim mogućnostima crno-bijele tehnike, kontrastom i svjetlom C. dokazuje i u filmovima Rupa (1959) J. Beckera, Izgaranje (1963) L. Mallea i Jedan Mickey (1965) A. Penna, a smisao za izražajnu primjenu i kompoziciju bojâ u filmovima Djevojke iz Rocheforta (1966) J. Demyja, Benjamin (1968) M. Devillea i Ljubav i smrt (1975) W. Aliena. Za Delvauxa radi u većini njegovih djela (Čovjek s kratko podšišanom kosom, 1965; Jedne noći jedan vlak, 1968; Sastanak u Brayu, 1971; Ljepotica, 1973) i ostvaruje vizualno rafinirane kadrove koji pridonose tvorbi slike svijeta na granici zbiljskoga i fantastičnoga. Posljednje značajnije ostvarenje mu je film Tesa — čista žena (1979) R. Polanskog, u kojem nastavlja rad G. Unswortha nakon njegove smrti; povezujući fotografijom realizam i lirizam, stvara vizualan doživljaj koji najbolje dočarava osjećaje gl. junakâ, osobito njihovu tragiku; posebno valja istaknuti sekvencu Tesina hapšenja u zoru, kad sunce, koje se polagano javlja, cijelome tom događaju daje dimenziju usuda.

Osim na filmu, C. je mnogo radio i na televiziji; bio je i predavač kamere na IDHEC-u i INSAS-u (belg. filmskoj akademiji).

Ostali važniji filmovi: Avanture Arsènea Lupina (J. Becker, 1956); Džepna ljubav (P. Kast, 1957); Vreli asfalt (C. Sautet, 1959); Divno doba (P. Kast, 1959); Lijepa Amerikanka (R. Dhéry, 1961); Čovjek zvan La Rocca (Jn. Becker, 1961); Magareća koža (J. Demy, 1970); Istovar (J. Baratier, 1970); Faustine ili lijepo ljeto (N. Companeez, 1971); Draga nepoznata (M. Mizrahi, 1979); Četvero prijatelja (A. Penn, 1981).