ZAKONODAVSTVO, FILMSKO

traži dalje ...

ZAKONODAVSTVO, FILMSKO. Pojava filma, odn. → kinematografije, naglo rasprostiranje složenog mehanizma film. → proizvodnje, → distribucije i → prikazivalaštva, često do razmjera poslovanja indus. tipa, uzrokovali su potrebu za zakonskim, pravnim reguliranjem film. djelatnosti, i to na svim područjima prava. Tako su najprije ustanovljavani propisi i zakoni unutar upravnog prava, u širokom spektru od protupožarne zaštite u kino-dvoranama (osobito aktualni dok je film. → vrpca još bila lako zapaljiva) do poreskih zakona (kada je postala očita profitabilnost filma, najčešće po broju prodanih ulaznica) i zakona o → cenzuri (kada je uočen soc. efekt filma). Gotovo istodobno počeli su se u okviru građanskog prava regulirati zakoni o → ugovorima u kinematografiji i → licencama, a — u okviru autorstva — pitanja → autorskih prava i → autorske zaštite u kinematografiji. U mnogim zemljama, posebno onima sa slabije razvijenom kinematografijom (koja teže izdržava konkurenciju inozemnih), ustanovljavani su zakoni o kvoti (upravno pravo), odn. propisi koji su osiguravali prikazivanje (često manje rentabilnoga) domaćeg filma u domaćoj → kino-mreži, utvrđivanjem, npr., broja dana odn. projekcija koje moraju otpadati na domaće filmove, kao i (ponekad) dopustivog broja uvezenih naslova. Također, u razvitku filma veliku su važnost imali i antitrustovski zakoni, koji su onemogućavali monopole u kinematografiji (→ sjedinjene američke države).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

ZAKONODAVSTVO, FILMSKO. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/5636>.