WOODWARD, Joanne

WOODWARD, Joanne, am. glumica (Thomasville, Georgia, 27. II 1930). Kći izdavača, već prije studija (sveučilište Louisiana State) radi kao foto-model; za studija glumi u studentskim predstavama, odlučuje se posvetiti glumi te prelazi na glum. školu newyorškog kazališta Neighborhood Playhouse. Debitira u kazalištu, dok film. karijeru otpočinje 1955 (7-godišnji ugovor s kompanijom 20th Century-Fox). Već u svome 3. filmu Tri Evina lica (N. Johnson, 1937), kao shizofrena žena podvojene ličnosti, nagrađena je Oscarom za gl. ulogu. Taj će lik uvelike odrediti njenu film. karijeru: u realist. filmovima (stoga ponekad inzistira na svomu »južnjačkom« naglasku) W. najčešće tumači žene u vrlo složenim odnosima s obitelji ili sa širom okolinom. Plavokosa i bljedoputa, mladolika, ali djelujući ozbiljno i pouzdano, najviše uspjeha ima ulogama u tipu → dobre prijateljice, često (9 puta) i uz supruga → P. Newmana (npr. Dugo toplo ljeto, 1958, M. Ritta). Vrlo je zapažena i u Newmanovim red. projektima: za lik sredovječne provincijske učiteljice u filmu Rachel, Rachel (1968) nominirana je za Oscar, dok je za ulogu alkoholizirane majke obitelji koja sanjari o boljem životu u Utjecaju gama-zraka... (1972) nagrađena u Cannesu 1973. Istaknula se još kao ostarjela striptizeta u Striptizeti (1963) F. J. Schaffnera, te kao neurotična newyorška žena i majka iz više srednje klase u filmu Ljetne želje, zimski snovi (1973) G. Catesa, za koju je nominirana za Oscar. Do 1989. nastupila je u oko 30 filmova. Od sredine 70-ih godina više se posvećuje televiziji (npr. uloga psihijatra u tv-filmu Sybill, 1976, D. Petrieja), za što je višestruko nagrađivana. U polit. životu SAD aktivna je s pozicija liberalizma, osobito se zalažući za ekologiju i pomoć nerazvijenima.

Ostale važnije uloge: Poljubac prije smrti (G. Oswald, 1956); Krik u noći (M. Ritt, 1957); Okupite se oko zastave, momci (L. McCarey, 1958); Krik i bijes (M. Ritt, 1959); Zmijska koža (S. Lumet, 1960); Na terasi (M. Robson, 1960); Velik posao u Dodge Cityju (F. Cook, 1966); Fina ludost (I. Kershner, 1966); Paklena staza Indianapolisa (J. Goldstone, 1969); Mogli bi biti divovi (A. Harvey, 1971); Bazen za utapljanje (S. Rosenberg, 1975); Kraj (B. Reynolds, 1978); Harry i sin (P. Newman, 1984); Staklena menažerija (P. Newman, 1987).