LZMK

Filmska enciklopedija

ŠUB, Ester Iljinična Filmska traka traži dalje ...

ŠUB, Ester Iljinična, sovj. redateljica i montažerka (Moskva, 16. III 1894 — Moskva, 21. IX 1959). Nakon oktobarske revolucije tajnica kaz. odjela Narodnog komesarijata za prosvjetu, potom u poduzeću Goskino radi na premontiranju stranih filmova za sovj. kino-mrežu (na nekima od tih projekata surađivao je i Ejzenštejn). Radeći na montaži film. novosti stekla je uvid u dokum. materijale iz bliže prošlosti. Usavršivši montažnu tehniku, počela je prikupljati materijale snimljene u Rusiji prije i za vrijeme revolucije. Tako nastaje njezin prvi film Pad dinastije Romanovih (Padenie dinastii Romanovyh, 1927) u čast 10. obljetnice revolucije, obuhvaćajući razdoblje 1912-17. Slijedi Veliki put (Velikij put’, 1927), s događanjima u prvom desetljeću nakon revolucije. Filmom Rusija Nikole II i Lav Tolstoj (Rossija Nikolaja II i Lev Tolstoj, 1928) vraća se u vrijeme prije 1912, sa snimkama koje je snimio pionir rus. kinematografije A. Drankov. Prikazujući u toj trilogiji dio novije povijesti svoje zemlje, Š. se držala principa da ni jedan događaj ne inscenira, već da koristi isključivo postojeći dokum. materijal (uključujući i fotografije, predmete, štampu i dr.); nije se držala jedino kronološkog reda događaja, već je paralelnom i asocijativnom montažom (kao i međunaslovima) davala svoje komentare i postavljala hist. fakta u ideol. kontekst. Od ostalih njenih ostvarenja ističu se Španjolska (Ispanija, 1939), čijih je najviše materijala snimio → R. L. Karmen, te Kino za dvadeset godina (Kino za dvadcat’ let, 1940)u korežiji sa V. I. Pudovkinom. Svojim opusom Š. je jedan od tvoraca (zapravo zbog nedostatka film. vrpce u to doba), ujedno i najznačajnijih autora tzv. → kompilacijskog filma. Uz S. M. Ejzenštejna i D. Vertova, nju su najviše podržavali avangardisti okupljeni oko čuvenog časopisa »LEF« (čiji je prvi urednik bio V. V. Majakovski). Od 1949. djelovala je samo još kao montažerka. Objavljene su 2 knjige njenih memoara, eseja i nerealiziranih scenarija: Krupnim planom (Krupnym planom, Moskva 1959) i Filmmoj život (Žizn’ moja — kinematograf, Moskva 1972).

Ostali važniji filmovi: Danas (Segodnja, 1930); Komsomolšef elektrifikacije (KŠÈ/Komsomol — šef elektrifikacii, 1932); Moskva gradi metro (Moskva stroit metro, 1934); Zemlja Sovjeta (Strana Sovetov, 1937); Lice neprijateljafašizam će biti uništen (Lico vraga — fašizm budet razbit, 1941); S one strane rijeke Araksa (Po tu storonu Araksa, 1947); Punim srcem (Ot čistogo serdca, 1949).

V. Pet.


Citiranje:
ŠUB, Ester Iljinična. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 26.10.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=5090>.

kratice i simboli