LZMK

Filmska enciklopedija

ŠPICA Filmska traka traži dalje ...

ŠPICA, vrsta → natpisa u filmu u kojem se — aproksimativno tim redom učestalosti i/ili važnosti — nalaze: 1) kao najvažniji dio, ime (naziv, naslov) filma; 2) amblem proizvodne kuće ili ustanove; 3) imena tvoraca filma — producenta, autora, glumaca, članova ekipe, raznih konzultanata i dr.; 4) podaci vezani uz sâmu proizvodnju — njezinu tehnologiju (npr. vrsta kolora, leća, proporcija film. slike i dr.) okolnosti nastanka filma (kada i gdje je snimljen — u određenom studiju, na prirodnim lokacijama), uz čiju pomoć ili suradnju (financijeri, sponzori, namjernici /žitelji nekoga kraja/); 5) sâm sadržaj filma (»prema stvarnim događajima«, »svaka sličnost je slučajna« i sl.), ponekad ga objašnjavajući; 6) pravne regulative i društvene konvencije koje se odnose na određeni film (broj cenzurne vize, specifikacije publike kojoj je dopustivo prikazivanje filma /»za starije od 16 godina«/); 7) namjena filma (s kojom je svrhom snimljen, kome u čast /hommage/) i dr. Stoga, Š. predstavlja značajan dokument o prikazivanom djelu, koji se nalazi u njemu sâmom; ona ima reprezentativno i statusno značenje: u tom smislu iskazuje trenutačnu vrijednost ili značenje pojedine profesije ili pojedinog djelatnika u stvaranju filma (neka se imena, kao »privilegiranija«, pojavljuju na istaknutijim mjestima /na početku ili sâmom kraju špice/, otisnuta većim slovima ili sama, ili, pak, uz dulje trajanje: obično su to imena zvijezdâ, redatelja i producenta). U većini kinematografija s tim u svezi postoje i jasno specificirane norme.

Špice se razlikuju s obzirom na brojne komponente, od kojih su najistaknutije dvije:

1) S obzirom na mjesto u filmskom djelu. Cijela Š. najčešće je na sâmom početku filma, ali može od njega biti »odmaknuta«. Iako amblem kompanije kao važno (i metafilmsko) sredstvo gotovo uvijek ostaje na s3amom početku, ostali dijelovi se mogu nalaziti ili nakon uvodnog prizora ili posve na kraju filma (to se naziva odjavnom špicom). Vrlo često filmovi (naročito igrani) imaju i uvodnu i odjavnu špicu; odjavna zna biti bogatija informacijama, kako se njihovom velikom brojnošću ne bi na početku filma oslabio početni interes gledalaca.

2) S obzirom na izvedbu. Tako, otisnuta slova mogu se nalaziti na »neutralnoj« jednobojnoj pozadini, na fotografiji ili na crtežu ili, pak, na »živom« prizoru (potonje se najčešće prakticira u svrhu davanja posrednijih informacija o sâmom djelu /njegovoj ambijentiranosti, tipu radnje/, kako se takvim naznakama u sâmom odvijanju radnje ne bi narušavao njezin ritam; tada se realiziraju tehnikom dvostruke ekspozicije). Inače, umetanje natpisâ filma slovima u boji vrši se → maskom i kontramaskom. Š. može biti i pokretna, tj. slova se kreću ili u vertikalnom ili u horizontalnom smjeru (tzv. rol-titl). Jedinstveni slučajevi su zv. špice, kada sve podatke (ili veliku većinu) daje »nevidljiv« spiker (npr. u filmovima Othello, 1952, O. Wellesa ili Fahrenheit 451, 1966, F. Truffauta). Ponekad se kao podloga za odjavnu špicu, i to za glumce, uzimaju i neki reprezentativni detalji prizora u kojima se oni u da tom filmu pojavljuju.

U počecima filma špice nisu prakticirane; do njihove pojave dolazi u prvom redu zbog popularnosti pojedinih glumaca. Od ostalih tvoraca filma, prvi su se počeli navoditi producenti i redatelji (s tim da su se na povlaštenom /prvom ili posljednjem/ mjestu najprije nalazila imena producenata, a kasnije redatelja /najčešće na kraju/); razvitkom film. industrije, a na zahtjev sindikata, u špicama su se počela pojavljivati i imena dr. članova → ekipe. Tako u suvremenom filmu (osobito igranom) špice postaju sve dulje. Struja → političkog filma običavala je sva imena tvoraca filma davati na isti način, ili ih čak — u ime »kolektivizma« — izbacivati; praksa izjednačavanja javlja se i u dokum. film (gdje je film. ekipa manja).

Tzv. odmaknuta špica (kojoj prethodi 1 sekvenca filma) počela se rasprostranjivati ranih 50-ih godina. Istodobno, dijelom zahvaljujući i sve savršenijem koloru, te aplikaciji raznih tehnika širokog platna, Š. postaje sve »bogatija« u vizualnom i u teh. smislu (spec. efekti). Tada postaju poznati i prvi specijalisti za njihovu izradbu: npr. → Saul Bass ili Maurice Binder (poznat po seriji → James Bond).

E. Gre.


Citiranje:
ŠPICA. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 11.8.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=5075>.

kratice i simboli