LZMK

Filmska enciklopedija

SUSTAV ZVIJEZDA Filmska traka traži dalje ...

SUSTAV ZVIJEZDA, također star-sistem (prema engl. star system), kinemat. fenomen koji se temelji na popularnosti film. → zvijezdâ. Razlog za termin sustav/sistem primarno je u tome, što se cijela proizvodnja neke kompanije (ponekad i čitave nacionalne kinematografije) u značajnoj mjeri temeljila na odgovarajućem broju »starova« koji su prethodno dokazanom »privlačnošću« garantirali i budući financijski relevantan odziv publike (upravo kao i »žanrovski princip« planiranja proizvodnje s kojim se S. prožimlje). Dalji razlog novijeg je datuma: uvijek postoji više tipova koji tvore »strukturu«. Ta struktura odražava soc., polit. psihol. i dr. interese publike i društv. »nadgradnje«, i ustvari je korelat strukture društva u kojem se S. (uspješno) prakticira; stoga omogućuje ne samo historiografski uvid u tipologiju film. likova, sižeja i žanrova, već predstavlja i jednu od najpouzdanijih komponenti sociologije filma (pa i sociologije društva uopće). Kao struktura, S. je, naime, totalitet — skup funkcijâ s autoregulativnim i transformacijskim sposobnostima, dakle evoluira ili trenutno reagira na pov. ili uže film. promjene (ali na njih istodobno i utječe). Unutar te strukture, koja posjeduje čitavu svoju »dijalektiku«, jasno se zamjećuju i neke njene stalne odrednice; tako, neizbježno, uvijek ga konstituiraju i muške i ženske zvijezde. Međutim, pored ove temeljne »biološke podjele« i biol. protuteže, S. i na ostalim razinama stvara podjele koje se temelje na raznim vrstama protutežâ: dominantni likovi naspram satelitskih, vitalni nasuprot nevitalnih, arhetipski naspram periodičnih, »pozitivni« nasuprot »negativnih«, nacionalno-regionalni naspram »stranih« ili čak »univerzalnih«, itd.

Prvu afirmaciju S. stječe u Italiji (→ divizam), a potpunu u Hollywoodu: najprije praksom neovisnih producenata suprotstavljenih Th. A. Edisonu, da bi tokom 20-ih godina — prijelazom na indus. fazu film. proizvodnje — postao osnovica tzv. studio-sistema. Širi se i na dr. kinematografije, i njegovo »zlatno doba« traje sve do poč. 60-ih godina. Raspadom studio-sistema dolazi i do krize unutar sustava zvijezda.

Tipovi zvijezdâ. Iako postoji više pokušaja da se unutar sustava zvijezdâ definiraju i tipovi, najrazrađenija je ipak podjela njem. filmologa Enna Patalasa. Na popularnost ili aktualnost pojedinog tipa zvijezde utječe niz faktora: nacionalni, ekon. polit., sociol., psihol. i drugi. Neki tipovi zvijezda podrijedo nalaze i u nacionalnim tradicijama književnosti, kazališta, povijesti ili, uopće, dominantnoga nacionalnog načina života, ili pak onoga što za određenu naciju čini njenu temeljnu vrijednost; stoga je prva podjela tipova zvijezda na nacionalne i međunarodne.

Tokom 10-ih godina dominantna međunar. muška zvijezda je → čovjek od akcije, a ženska → naivka; njihova su protuteža komičar i → fatalna žena. U 20-im godinama dominiraju → latinski ljubavnik odn. → stranac te → mondenka, a protuteža su im komičar i ženski tip → flapper. Krajem 20-ih godina (dakle, s pojavom zvuka) i tokom 30-ih dominantnim muškim tipom postaje → dobar loši momak, a ženskim → vamp. Nakon New Deala (prva polovica 30-ih godina) dobar loši momak zamijenjen je → momkom iz susjedstva, dok među ženskim tipovima vodeća postaje → dobra prijateljica. Pred II svj. rat javlja se gubitnik (→ j. gabin; h. bogart), a među ženskim tipovima dominira → pin-up. Pedesetih godina dominantni su tipovi → buntovnik bez razloga i → nimfeta. Postoje i prijelazni tipovi, a ponekad pojedini tipovi deriviraju u neki drugi (npr. momak iz susjedstva često prerasta u čovjeka od akcije). Deriviranje pojedinog tipa zvijezde u neki drugi uvjetovano je i dobnom granicom glumca (tako, npr., pin-up prerasta u mondenku), što ponekad može biti vrlo nepovoljno po karijeru.

Tipovi glum. zvijezda uglavnom odgovaraju strukturi vrijednostî pojedinog društva u datomu pov. trenutku, tj. društveno »revolucionarnomu« ili društveno »reakcionarnomu«. U 60-im godinama, krizom sustava zvijezdâ, gubi se i jasna, razabirljiva granica između tipova zvijezdâ, pa pojedini glumci ujedinjuju odrednice različitih tipova, koje čak mogu pokazivati i potpuno kontradiktorne vrijednosti.

LIT.: E. Morin, The Stars, New York/London 1960; E. Patalas, Sozialgeschichte der Stars, Hamburg 1963; B. Belan, Sjaj i bijeda filma, Zagreb 1966; R. Dyer, Stars, London 1979.

An. Pet.


Citiranje:
SUSTAV ZVIJEZDA. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 13.8.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=5014>.

kratice i simboli