LZMK

Filmska enciklopedija

SPECIJALNI EFEKTI Filmska traka traži dalje ...

SPECIJALNI EFEKTI, također posebni efekti ili trikovi, vrlo specifični načini realizacije film. snimke i film. izražavanja; općenito, sve snimke koje se ne mogu postići konvencionalnim snimanjem, nego se stvaraju složenim metodama snimanja, fototeh. postupcima ili simuliranim radnjama i pojavama. Postoje različite klasifikacije spec. efekata: posebno je značajno razlikovanje »specijalnih efekata« — onih koji se fizički stvaraju pred kamerom, i »specijalnih fotografskih efekata« — onih koji se postižu optički ili fotografski na samoj vrpci. Potonji se dalje dijele na one koji se postižu: 1) u kameri (npr. → dvostruka ekspozicija, te ubrzani i usporeni pokret /→ pokret u filmu/, → maska, → Schüfftanov proces); 2) u laboratoriju (npr. → pretapanje /može se izvesti i u kameri/, → zatamnjenje, → odtamnjenje, → truka, razne distorzije slike): 3) kombinacijom prva dva (npr. → prednja projekcija i → stražnja projekcija). S obzirom na snimke u kojima se ispred kamere, za snimanja, simuliraju radnje ili pojave (npr. tornado u »Čarobnjaku iz Oza«, 1939, V. Fleminga ostvaren je puhanjem u gotovo prozirnu žensku svilenu čarapu; divovska → Godzilla prerušen je čovjek među maketama; krv koja teče iz usta ubijenoga dugo je bio posebni crveni čokoladni sirup), klasifikacija je znatno otežana zbog velikog broja različitih simuliranih pojava koje se izvode (i istih izvedenih na razne načine /tzv. trikovima/), s pomoću specijalnih fotogr. efekata ili bez njih (inače, pojam trik u novije se vrijeme sve češće rabi u svezi s anim. filmom /→ animacija; trik-stol/).

S. se primjenjuju: 1) da bi se smanjili troškovi snimanja; 2) jer je neki događaj ili prirodni fenomen teško predvidjeti i/ili dočekati; 3) jer su neka događanja i odveć opasna; 4) jer se nešto nikako drugačije ne može postići (gotovo svi fotogr. i laboratorijski efekti). Potonji je bio i jedan od presudnih razloga za otkrivanje spec. efekata, neposredno po otkriću filma. Nakon što su iskušane osnovne fotogr. mogućnosti filma (»reproduktivne«, »registracijske«), S. se javljaju kao eksperimentiranje, dokazivanje posebnih mogućnosti film. tehnologije, ali i kao izraz težnje za prevladavanjem pojavnoga. Kao prvi spec. efekt u povijesti filma navodi se odsijecanje glave u am. filmu za kinetoscope »Smaknuće Marije, škotske kraljice« (1893) Thomasa A. Edisona, no primat na tom području ipak pripada Francuzu Georgesu Mélièsu (→ zvučni efekti).

LIT.: H. A. V. Bulleid, Special Effects in Cinematography, London 1954; F. P. Clark, Special Effects in Motion Pictures, New York 1966; R. Fielding, The Technique of Special Effects in Cinematography, New York 1966; M. Besi, Trikovi na filmu, Beograd 1967; A. Antonić, Trikovi u amaterskom filmu, Beograd 1967/1971; E. Brodbeck, Movie and Videotape Special Effects, Philadelphia 1968; The Focal Encyclopedia of Film and Television Techniques, London/New York 1969; J. O’Connor/K. Hall, Magic in the Movies. The Story of Special Effects, Garden City New York 1980; P. Hémardinquer, Technique des effets spéciaux pour le film et la vidéo, Paris 1980; Z. Perišić, Special Optical Effects, London 1980; J. Culhane, Special Effects in the Movies: How They Do It, New York 1981; D. Hutchison, Special Effects: High Tech Films, New York 1982; B. Wilkie, Effetti speciali per il cinema e la televisione, Roma 1982; L. G. Dunn, The A. S. C. Treasury of Visual Effects, Hollywood 1983.

E. Gre.


Citiranje:
SPECIJALNI EFEKTI. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 22.5.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=4864>.

kratice i simboli