ROTHA, Paul

traži dalje ...

ROTHA, Paul, brit. redatelj, scenarist i producent, te film. kritičar, historičar i teoretičar (London, 3. VI 1907—Wallingford, 7. III 1984). Pohađao Marlborough College i St. John's College u Cambridgeu; isprva crtač, dekorater i slikar. Filmom se počinje baviti kao kritičar, potom se (poč. 30-ih godina) vezuje uz socijalno orijentiranu proizvodnu grupu oko → J. Griersona. Radeći u okviru → Britanskoga dokumentarističkog pokreta, kasnije (sa Griersonom) kao šef produkcije u → National Film Board of Canada, po povratku u Britaniju 50-ih godina za kompanije Shell i austral. Commonwealth Film Unit, ostvario je nekoliko vrlo značajnih, progresivno orijentiranih dokum. ostvarenja izrazite soc. kritičnosti (npr. Kontakt — Contact, 1932; Brodogradilište — Shipyard, 1934; Lice Britanije — The Face of Britain, 1935; Svijet obilja — World of Plenty, 1943; Svijet je bogat — The World Is Rich, 1948; Svijet bez kraja — World without End, 1953 /sa B. Wrightom/; Život Adolfa Hitlera — Das Leben von Adolf Hitler, 1961), a surađivao je i na čuvenoj kan. seriji Svijet u akciji (1942-15). S manje uspjeha ogledao se i na igr. filmu (Nema mjesta za Kyleove — No Resting Place, 1951; Mačka i miš — Cat and Mouse, 1958; Tihi juriš— The Silent Raid, 1962). U teoriji filma propagira ideje → V. I. Pudovkina i → D. Vertova, ponavljajući ponekad doslovce stavove prvoga i dijeleći shvaćanja drugoga o dokumentarizmu. Umjetnost filma je u neposrednoj vezi sa stvarnošću društva u kojem nastaje: u kapitalizmu potčinjena komerc. interesu, a u socijaliziranoj industriji s odgojno-polit. ulogom, kao sredstvo podučavanja i propagande koje kreativno obrađuje stvarnost; inače, to je prije svega dinamički prototip, tj. ritam (postignut teh. montažom), koji se oslanja na prirodu (snimljeni materijal) koristeći na slikovnom planu svjetlost i pokret, a na planu misaonosti apstraktnu psihologiju (»psihološke reakcije ili emocije nosilaca zbivanja koje proizlaze iz situacije sadržaja, a uzrokuju ih radnje ili materijalni sukobi«): vanjsko djelovanje akterâ otkriva unutrašnju realnost uz pomoć simptomatskih radnji junakâ i simboličke funkcije predmetâ; poseban problem jest »kinematografija vida i sluha«, u kojoj riječ produžuje zbivanje, stvarnost dijaloga i slika su u proturječju, čula se stalno preudešavaju prema kanalima koje film koristi, kadar postaje važan po sebi i slabi svoju ulogu u montaži, a dijalog svodi film. vrijeme na realno, čime se film. medij vraća kazalištu. Zato R. odbacuje govor i prihvaća jedino glazbu i šumove, ali samo kao sredstvo za dramsko izražavanje temâ vizualnih slika; slika i riječ su nespojivi (Film do danas: pregled kinematografije — The Film till Now: A Survey of the Cinema, 1930/1949).

Ostali važniji dokum. filmovi: Rastuća plima (The Rising Tide, 1933); Budućnost je u zraku (The Future's in the Air, 1936); Novi svjetovi za stare (New Worlds for Old, 1938); Obećana zemlja (Land of Promise, 1946); Totalni rat u Britaniji (Total War in Britain, 1946); Grad govori (A City Speaks, 1947).

Ostale knjige: Dokumentarni film (Documentary Film, 1935); Rotha o filmu (Rotha on the Film, 1958); Nevino oko: biografija Roberta Flahertyja (The Innocent Eye: A Biography of Robert Flaherty, 1963).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

ROTHA, Paul. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/4501>.