LZMK

Filmska enciklopedija

RODOVI, FILMSKI Filmska traka traži dalje ...

RODOVI, FILMSKI, opći razredi (klase, skupovi, grupe, vrste, kategorije) filmova za koje se podrazumijeva da svaki obuhvaća dr. razrede filmova (→ vrste, filmske).

1. Također i: filmska disciplina. U film. terminološkoj praksi u SFRJ udomaćeno je da se filmskim rodom imenuje posebna kategorija filmova u koju spadaju sljedeće vrste filmova: → igrani film, → dokumentarni film, → propagandni film, → obrazovni film, → animirani film, a ponekad još i → eksperimentalni film.

Kriterij za klasifikaciju rodova nije jedinstven. Na primjer, igr. i dokum. film drže se oprekovnim parom, a takvim se drže i propagandni i obrazovni film, ali se ova 2 para međusobno kontrastira kao nenamjenske i namjenske filmove. Igrani i dokumentarni se, opet, zajednički kontrastiraju s animiranim, te ih se po tom kontrastu znade zvati živim filmom (ili »snimanim«), ali se namjenski filmovi ne kontrastiraju s animiranima jer mogu biti u cjelini ili djelimično i sâmi animirani. Eksperimentalni se, pak, filmovi kontrastiraju spram cjelokupne ove podjele na rodove, držeći je »konvencionalnom«.

Usprkos nejedinstvenosti kriterija klasifikacije na rodove, sve ove kategorije filmova karakteriziraju neke ključne metodološke značajke. Čini se, naime, da svaki od ovih razreda razrađuje neku od temeljnih epistemološko-komunikacijskih mogućnosti koje se u većini kultura specijalistički njeguju na svim komunikacijskim poljima (osobito na jezičnom). Ta se razradba služi nekim specijalistički efikasnim postupcima koji uvjetuju da svaki rod bude karakteriziran s pomoću spleta tipičnih strukturalno-funkcijskih značajki, a one bitno uvjetuju razumijevanje što se to filmom uopće (spoznajno-komunikacijski) nudi, i kako to uopće procjenjivati. Npr., uočavanje tipskih značajki dokumentarizma navodi gledaoca da sve što u datom filmu gleda procjenjuje sa stajališta istinitosti, kao ostvarene, stvarne, prizorne mogućnosti, dok na takav stav nije obvezan kad gleda igr. film (fikciju), jer ovome mora procjenjivati tek opću prizornu uvjerljivost, odn. zamišljivost onoga što gleda.

Onoliko koliko je rodovska podjela kulturno temeljna, ona se brzo uspostavlja i postojano povijesno traje usprkos visokoj mjeri pov. dinamizma u smjeni općih stilova, stilskih pokreta i žanrovskih podjela (→ žanr, filmski) unutar svakog roda. Naime, premda stilske promjene unutar roda mogu prilično mijenjati njegovu definiciju, sadržaj i opseg, pa tako i odnose s kontrastnim rodovima (tako su se, npr., povijesno prilično mijenjale procjene koji se filmovi mogu držati dokumentarnima a koji igranima), ono što se povijesno postojano održavalo jest središnje razlikovanje između datih rodova (kad je ono uspostavljeno), jer upravo to razlikovanje ključno utječe na gledaočev tip doživljaja.

Granice između rodova, također, nisu oštre; zapravo ih i nema. Svaki rod obično određuje stanovit skup ključnih karakteristika koje, međutim, ne moraju biti uvijek sve prisutne, niti moraju biti prisutne u podjednakoj mjeri. Zato razlike između rodova mogu ponekad biti nejasne, tj. može biti nejasna rodovska pripadnost pojedinog filma. Međutim, da bi se rod održao i s pravom razlikovao pretpostavlja se tek da postoji dovoljan broj »dobrih« primjeraka filmova, tj. takvih filmova koji nose dostatan broj tipičnih karakteristika datog roda.

Rodovske se značajke, također, mogu kombinirati u istom filmu, pa različiti dijelovi filma mogu imati karakteristike različitih rodova, ili se u istom dijelu filma miješaju značajke različitih rodova. U takvom slučaju najčešće postoji hijerarhija među karakteristikama.

2. U pridjevskom obliku, rodnim se naziva svaki onaj film. pojam koji je nadređen dr. pojmovima, odn. svaki onaj razred ili vrsta filmova koja je nadređena dr. vrsti filmova. Tako se, npr., može držati da je pojam nenamjenskog filma rodni pojam, odn. rodna vrsta i za igrani i za dokumentarni film; da je pojam igranog filma rodni pojam (rodna vrsta) za žanrovske pojmove kriminalističkog, znanstvenofantastičnog, vesterna i dr., a da je pojam kriminalističkog filma rodni u odnosu na podžanrove detektivskog, gangsterskog, thrillera i dr. (→ vrste, filmske).

H. Tć.


Citiranje:
RODOVI, FILMSKI. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 11.8.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=4455>.

kratice i simboli