REED, Carol

traži dalje ...

REED, Carol, brit. redatelj (London, 30. XII 1906 — London, 25. IV 1976). Stric → Olivera R. Školovao se na King's School u Canterburyju i trebao postati farmer; 6 mjeseci obavljao je praksu na farmi pilića u SAD. Vrativši se 1924. okušava se kao kaz. glumac, a 1927. postaje redatelj detektivskih drama E. Wallacea (1930. postavlja jednu i na Broadwayu); od 1930. Wallaceov je zastupnik pri ekranizacijama njegovih djela u kompaniji British Lion. Film. karijeru stvarno otpočinje 1932. kao asistent B. Deana u kompaniji Ealing. Kao redatelj debitira pustolovnim filmom Mornarički podoficir Easy (Midshipman Easy, 1935) prema romanu Kapetana Marryata. Do II svj. rata najuspjelije režira filmove u kojima dominira prikaz običnih ljudi s naglaskom na svakodnevici i s dosta humornih detalja (Laburnum Grove, 1936, i Državni praznik — Bank Holiday, 1938), no veću pozornost kritike privlači ekranizacijom romana A. Cronina Zvijezde gledaju s neba (The Stars Look Down, 1939), socijalnokritičkim djelom iz života rudarâ s omiljenim glumcima iz toga razdoblja M. Lockwood i M. Redgraveom. Još povoljnije kritike dobiva ekranizacijom romana H. G. Wellsa Kipps (1941), o suknarskom naučniku koji se, dobivši nasljedstvo, počinje uklapati u više društvo. Ipak, za rata režira uglavnom filmove s propagandnom funkcijom: npr. špijunski Noćni vlak za München (Night Train to Munich, 1940, njegov prvi za am. producente /20th Century-Fox/), Mladi gospodin Pitt (The Young Mr. Pitt, 1942) o engl. državniku (R. Donat) iz doba Napoleonskih ratova, Put prema naprijed (The Way Ahead, 1944), suvremeni ratni u kojem bez uljepšavanja prikazuje život vojnikâ od regrutiranja do prvih okršaja, i Istinska slava (The True Glory, 1945, sa G. Kaninom), vrlo uspjeli dokumentarac kompiliran iz film. novosti i nagrađen Oscarom. Nakon rata slijedi stvaralački najuspješnije razdoblje Reedove karijere — 5 projekata kojima se svrstava među vodeće osobnosti poratnoga svjetskog filma. Tada pronalazi motiv koji je za nj nedvojbeno najinspirativniji: »čovjeka u bijegu«, prijestupnika ili gubitnika kojega prikazuje s neskrivenim simpatijama, uklapajući se tako u tematsku tradiciju franc. → poetskog realizma. Prvi od njih (snimljen prije dobivanja angažmana u kompaniji British Lion), Bjegunac (Odd Man Out, 1946) sav usredotočen na agonijski pokušaj bijega ranjenoga ir. revolucionara (J. Mason), ponešto je opterećen ekspresionističkom retoričnošću, koju ipak prevladava dramatičnošću i nepatvorenim moralizmom. Moralizam je zamjetljiv i u njegovu vjerojatno najuspjelijem djelu Treći čovjek (The Third Man, 1949, Grand Prix na festivalu u Cannesu i nominacija za Oscar za režiju 1950); sugestivno dočarane atmosfere demoraliziranoga i kaotičnoga poratnog Beča podijeljenoga na 4 zone, »nepogrešiva«, mjestimično frenetičnog ritma (pojačanog muz. lajtmotivom A. Karasa), film je jedinstven primjer spoja komponenti više žanrova (psihol. filma, melodrame, thrillera, polit. filma i crne komedije) a i skladne suradnje vrlo raznorodnih talenata (G. Greene, O. Welles, J. Cotten, T. Howard, A. Valli, A. Korda, R. Krasker). Ostala 2 filma toga ciklusa — Prognan na otoke (The Outcast of the Islands, 1951) prema djelu J. Conrada i Berlinska priča (The Man Between, 1953) s radnjom sličnom Trećem čovjeku — nemaju vrijednost prethodnih, ali novim prikazima osoba koje bježe od drugih, a i od sebe, privremeno podržavaju Reedov autorski status. U međuvremenu je snimio i film Pali idol (The Fallen Idol, 1948, nominacija za Oscar za režiju 1949) prema priči i scenariju G. Greenea, uzbudljivu psihol. studiju dječaka koji sumnja da je čovjek kojega idealizira (R. Richardson) počinio umorstvo; dio kritike ovo ostvarenje smatra Reedovim najuspjelijim. Posljednju fazu Reedova stvaralaštva odlikuju tematska vrludanja, velike oscilacije u kvaliteti i česti komerc. neuspjesi; to se može tumačiti i kao odraz krize brit. filma, a s tim u svezi i nužnosti da brit. redatelji rade u Hollywoodu, čijim se trendovima R. ne zna prilagoditi (za razliku od, npr., D. Leana). To rezultira postupnim gubljenjem energije, pojačanim time što posizanje za nekadašnjim temama i moralnim dilemama gubi inspirativnu moć a i recepcijsku vrijednost. Od ostalih njegovih filmova ističu se još: brit. film Jare za dvije pare (A Kid for Two Farthings, 1955) prema romanu i scenariju W. Mankowitza, iz života londonske niže srednje klase, Reedov prvi u boji, te am. projekti Ključ (The Key, 1958), psihol. film iz II svj. rata, Naš čovjek u Havani (Our Man in Havana, 1959), parodični špijunski film prema scenariju G. Greenea, komercijalno potpuno neuspješan, Agonija i ekstaza (The Agony and The Ecstasy, 1965) prema romanu I. Stonea, biografski film o Michelangelu (Ch. Heston), i Oliver (Oliver!, 1968), komercijalno izvanredno uspješni, temperamentno izvedeni musical prema Oliveru Twistu Ch. Dickensa, nagrađen Oscarom za najbolji film i režiju. Započeo je realizaciju 2. verzije Pobune na brodu Bounty (1962), ali ju je morao napustiti zbog neslaganja s glumcima i producentima (film je potpisao L. Milestone). God. 1952. za svoje je zasluge primio počasno plemstvo (Sir).

Pod utjecajem njem. ekspresionizma, crnog filma, F. Langa i A. Hitchcocka, R. je jedan od rijetkih brit. redatelja do 60-ih godina u čijem su opusu očito apsorbirane neke istaknute tendencije svjetskog filma. Kreirajući u duhovnim okvirima literature koju adaptira, nadaren, ali bez snage i prave prigode za definitivno autorsko opredjeljenje (stoga kritiziran od zastupnikâ tzv. politike autorâ), svojim djelovanjem najjasnije ilustrira bitna obilježja stanja brit. kinematografije, kao jedan od njenih najznačajnijih predstavnika.

Ostali filmovi: Dogodilo se u Parizu (It Happened in Paris, 1935, sa R. Wylerom); Govor đavola (Talk of the Devil, 1936); Tko je tvoja prijateljica? (Who's Your Lady Friend, 1937); Raj za groš (Penny Paradise, 1938); Penjući se visoko (Climbing High, 1939); Djevojka mora živjeti (A Girl Must Live, 1939); Djevojka iz novina (The Girl in the News, 1940); Trapez (Trapeze, 1956); Drugi čovjek (The Running Man, 1963); Posljednji ratnik (Flap/The Last Warrior, 1970); Ljubavna priča jednog detektiva (Follow me/The Public Eye, 1971).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

REED, Carol. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/4354>.