PROJEKTOR

traži dalje ...

PROJEKTOR, aparat za prikazivanje — projekciju film. ili dr. slika na bijeloj površini — zidu ili napetom tekstilnom ili plastičnom materijalu. Općenito, projektori se dijele na aparate za projekciju pokretnih »živih« (odn. filmskih) ili statičnih slika. Projektori za filmove (kino-projektori) konstruirani su za određeni format film. vrpce, a po namjeni su profesionalni ili amaterski. Za profesionalnu eksploataciju u kinematografima koriste se uglavnom projektori za film. vrpcu širine 35 mm. Nakon pojave 70 mm filma konstruirani su kombinirani projektori za oba formata. Prijelaz s jednoga na drugi format obavlja se izmjenom nekoliko dijelova na tzv. filmskoj stazi projektora. Isto tako postoje i kombinirani projektori za 35 i 16 mm vrpcu.

U osnovi, kino-projektori se sastoje od mehaničkog, električnog, optičkog i tonskog dijela. Mehanički dio čine postolje, kućište s pogonskim mehanizmom za isprekidno (intermitentno) pokretanje vrpce kao i bubnjevi ili držači kolutova. U električki dio spada pogonski motor, te razni prekidači i releji. Optički dio projektora sastoji se od izvora svjetla tj. el. lučnog svjetla, projekcijske sijalice ili xenonske sijalice. Tonski dio sastoji se od rotirajuće ton. pruge sa zamašnjakom, ton. optike i fotoćelije, odn. fotodiode ili solarne ćelije.

Film. vrpca prolazi kroz projektor standardiziranom brzinom od 24 sličice u sekundi, a to je 456mm. Film se odvija s gornjeg koluta, prelazi preko dovodnoga nazupčanog bubnjića, prolazi kroz film. vratašca odakle ga izvlači 16-zubni tzv. malteški bubnjić koji se okreće kontinuirano ali na skokove, pa se svaki puta okrene za 90° i povuče 19 mm filma tj. 1 sličicu, i tako 24 puta u sekundi. Sam »skok« svake pojedine sličice traje 1/4 od 1/ /24 sekunde (traje, znači 1/96 sekunde), a u vrijeme kad sličica prolazi kroz vratašca, rotirajući zaslon (blenda) zatvara prodiranje svjetla do vrpce, odn. svjetlo prolazi kroz vrpcu i preko objektiva na ekran samo dok ona u vratašcima miruje. Prema tome, na projekcijskom ekranu neprekidno se izmjenjuju svjetlo i tama. Da bi se spriječilo treperenje svjetla, intervali svjetla i tame moraju biti jednaki. Stoga rotirajući zaslon ima 2 prozirna i 2 neprozirna dijela pa jedan pokriva izmjenu sličica, a drugi prekida svjetlo još jedanput kad film. sličica miruje. Tako se projekcija svake sličice odvija kroz 2 izmjene svjetla i tame. Kod ovakve brze izmjene slikâ, odn. svjetla i tame, gledalac film. projekcije ne vidi niz statičnih sličica, već — zbog → perzistencije vida — vidi jednu pokretnu »živu« sliku.

Nakon vratašca i malteškog bubnjića vrpca prolazi kroz ton. dio projektora, gdje na ton. zapis prodire 2,6 mm široki trak svjetla debljine oko 17—20 oblikovan s pomoću mikroobjektiva. Jačina tog svjetla je konstantna, ali je prozirnost (transparencija) ton. zapisa različita, pa na fotoćeliju, odn. fotodiodu, prolazom preko ton. zapisa dolazi svjetlo promjenljive jačine u ritmu frekvencija snimljenih na ton. zapisu. Ova promjenljiva svjetlost izaziva u fotoelementu struju, čija snaga titra u istom ritmu. Nakon potrebnog pojačanja ova struja pokreće membranu zvučnika i pretvara se u ton.

Nakon prolaska kroz ton. dio, film. vrpca prolazi preko odvodnoga nazupčanog bubnjića i namata se na donji film. kolut. Dakle, u osnovi funkcioniranje i principi konstrukcije projektora u biti su isti kao kod kamere.

Otkriće projektora presudno je za razvitak kinematografije; filmovi su se prikazivali i ranije s pomoću Edisonova → kinetoscopea, no to su bile projekcije za samo 1 osobu. Prikazivanje za masovnu publiku omogućuje tek cinématographe braće → Lumière, utemljen na otkrićima mnogih dr. pionira filma. Ta kamera-projektor konstrukcijska je osnova i svih budućih kamera i projektora.

Projektor za prikazivanje statičnih slika. Znatno je jednostavniji od kino-projektora, a služi za projekciju dijapozitiva ili → dijafilmova. Za projekciju slika ili crteža koriste se episkop-aparati, kod kojih se osvijetljena slika, odrazom preko ogledala, kroz objektiv šalje na ekran, a to je tzv. refleksna projekcija.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

PROJEKTOR. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/4233>.