PEARSON, George

PEARSON, George, brit. redatelj i producent (London, 1875 — London, 1973). Po zanimanju učitelj; zainteresiravši se za film, to zvanje napušta u 37. godini. Isprva režira putopisne filmove za kompaniju Pathé, a od 1914. igrane za producenta J. B. Samuelsona (prvijenac Skrletna studija — A Study in Scarlet /6 rola/ po romanu A. C. Doylea). Prešavši u Gaumont, velik uspjeh postiže 1915—17. serijalom od 4 epizode Ultus (latinski: osvetnik), inspiriranim Fantômasom L. Feuilladea. Filmovima tog razdoblja stječe ugled najnadarenijega brit. redatelja koji se pojavio nakon C. M. Hepwortha. God. 1918. sa Th. Welshom osniva kompaniju Welsh-Pearson, koja posjeduje i mali studio; iako proizvodi tek nekoliko filmova godišnje, svrstava se među vodeće u Vel. Britaniji 20-ih godina. Najveći uspjeh postiže kraćom serijom o tipičnoj Londončanki (cockney heroine), prodavačici cvijeća s Piccadillyja (Squibs, 1921; Squibs dobitnica calcuttske lutrije — Squibs Wins the Calcutta Sweep, 1922; Squibs kao član Donjeg doma — Squibs M. P., 1923; Squibs u medenom mjesecu — Squibs' Honeymoon, 1923), u kojoj njegovo otkriće B. Balfour postaje prva brit. glumica međunar. ugleda. Već u toj seriji zamjetljiv je utjecaj D. W. Griffitha (kojega je iznimno cijenio), osobito u razvijanju usporednih radnji, koji do izražaja dolazi u filmu Buđenje (Reveille, 1924) o posljedicama I svj. rata (inspiriran Netrpeljivošću iz 1916). Iako aktivan i na poč. zvučnog razdoblja, nije se dovoljno prilagodio novoj medijskoj disciplini te se počeo postupno povlačiti. Veći uspjeh ostvaruje kao producent (npr. am. film Kraj putovanja, 1930, J. Whalea). Za II svj. rata nekoliko je godina producent dokum. filmova za tvrtku Colonial Film Unit.

Jedan od najistaknutijih redatelja brit. filma nij. razdoblja, inovativan na planu montaže i u težnji prema realizmu (u osvjetljenju i glumi), P. je bio i jedna od najautoritativnijih ličnosti brit. filmske industrije, predavač o filmu, pisac brojnih tekstova i predstavnik sineastâ u kampanji 1927. za povećanje broja domaćih filmova koji se u Vel. Britaniji moraju obvezno prikazati. Njegovo autobiografsko djelo Flashback (London 1959) jedno je od najčešće citiranih u povijestima brit. filma.

Ostali važniji filmovi: John Halifax, džentlmen (John Halifax Gentleman, 1915); Dragana malog McGregora (Wee McGregor's Sweetheart, 1922); Ljubav, život i smijeh (Love Life and Laughter, 1923); Mali ljudi (The Little People, 1925); Blinkeyjevi (Blinkeys, 1926); East Lynne na zapadnoj fronti (East Lynne on the Western Front, 1931); Džentlmenski sporazum (Gentlemen's Agreement, 1936).