MONTAŽNI PRIJELAZ

traži dalje ...

MONTAŽNI PRIJELAZ, način prijenosa film. izlaganja iz jednog kadra u drugi na → montažnoj granici. Na klasifikaciju montažnih prijelaza utječu, s jedne strane, značenjski odnosi što se uspostavljaju na montažnoj granici, a s druge formalne osobine montažne granice (→ montažne spone). Prema tipu značenjskih veza što se uspostavljaju na montažnoj granici možemo razlikovati kontinuirani prijelaz i diskontinuirani prijelaz, a u skladu s njima i 2 tipa → montaže: kontinuiranu i diskontinuiranu. U kontinuiranu montažnom prijelazu ostvaruje se predodžba o istovjetnosti i kontinuiranosti → prizora u 2 susjedna → kadra, a u diskontinuiranu montažnom prijelazu ostvaruje se predodžba o raznovrsnosti ili krupnijem (vremenskom i/ili prostornom) diskontinuitetu prizora pokazanih u susjednim kadrovima. Naravno, i kontinuiran i diskontinuiran prijelaz pretpostavljaju montažnu granicu, tj. dovoljno velik diskontinuitet u promjeni točke gledišta (→ kontinuitet). Razlika između 2 tipa prijelaza je stupnjevita, bez oštre granice. Postoje, naime, stupnjevi kontinuiranosti koji se kreću od neprimjetne montaže, gdje je prijelaz tako izveden da gledalac nije svjestan montažne granice (odn. promjene kadrova), do oslabljenog kontinuiteta (npr. u tzv. opisnoj sintagmi), kad je gledalac svjesniji montažne granice i promjene kadrova (premda i dalje razabire da je u pitanju isti prizor). I kod diskontinuiranih prijelaza postoje stupnjevi diskontinuiteta, od prijelaza u kojima je gledalac naglašeno svjestan razlika jer su one istaknute (npr. kod tzv. asocijativne montaže i raznih stilskih figura), do prijelaza u kojima je prizorna razlika jasna ali nije posebno istaknuta (→ elipsa). Između nenaglašenog diskontinuiteta i oslabljenog kontinuiteta postoje međuoblici montažnih prijelaza u kojima gledalac nije siguran da li se montažno prelazi na isti ili na različit prizor, bilo zato što nije poštovano načelo dovoljne razlike (→ skokovit rez), ili zato što se gledaoca zavarava s pomoću lažnih prizornih i parametarskih indikacija (→ montažne varke).

Prema formalnim značajkama montažne granice, montažni prijelazi mogu biti nagli, kako je slučaj s → rezom, ili postupni, kako je slučaj s dr. montažnim sponama. Prijelazi rezom opet mogu biti skokoviti, nenaglašeni i kontrastni. Postupni prijelazi mogu biti brzi i spori.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

MONTAŽNI PRIJELAZ. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/3570>.