MONTAŽNE SPONE

traži dalje ...

MONTAŽNE SPONE, također montažne veze i filmska interpunkcija, oblici ostvarivanja → montažne granice i → montažnih prijelaza. Dva su temeljno različita tipa montažnih spona: neprotežna spona i proteina spona. Neproležna spona je → rez, a protežnih ima više vrsta: → pretapanje, → zatamnjenje, → odtamnjenje, → zavjese, zatim brisač, izbjeljivanje i zamućivanje, dok tu funkciju mogu imati još → maska i filaž odn. brišuća panorama (→ stanja kamere); postoje i kombinacije tih spona.

Protežne spone protežu se preko više → sličica, i zato ih se lakše zamjećuje. Neprotežna spona (rez) je granica između 2 sličice i ne može se izravno zamijetiti (jer je ispod praga zamjetljivosti).

Kako se protežne spone ostvaruju s pomoću optičkih i meh. trikova, javljaju se tek nakon otkrivanja specijalnih efekata. Zbog umjetno proizvedenih slikovnih postupaka, koji uništavaju vidljivost ili koherentnost sâmoga film. → prizora, protežne montažne spone su naglašeno zamjetljive, tj. odvraćaju pažnju od prizora i privlače je na sebe. Time uvode diskontinuitet u praćenju prizora, naglašujući značenjsku zasebnost dvaju prizora. Njihovo je djelovanje, dakle, stilizacijsko, i to metastrukturalno: razgraničuju segmente filma. U određenim pov. razdobljima (u zrelomu nij. filmu i u klasičnomu zv. filmu) njihova se uporaba stilski standardizirala u prvom redu za raščlanjivanje većih, prostorno i vremenski razdvojenih segmenata, tj. za razdvajanje dviju → scena, odn. → sekvenci. U takvoj uporabi može ih se smatrati indikatorom → elipse.

Kako je rez izravno nezamjetljiv, njegova je uporaba - u istomu pov. razdoblju — stilski standardizirana za nenaglašene montažne prijelaze, i to uglavnom za one unutar kontinuirane scene.

U modernom filmu, međutim, promijenjene su djelomično stilska uporaba montažnih spona i razmjerna dominantnost pojedinih. Rez je prevladavao i počeo se koristiti ne samo za prijelaze unutar scene, već i za prijelaze između scena te između sekvenci. Da bi mogao uspješno obavljati i metastrukturalnu funkciju, rez se pojačava kontrastom.

Iako se u suvremenom filmu protežne spone manje primjenjuju, ipak nisu nestale iz uporabe; ponegdje se i dalje koriste na klas. način, ali dobivaju i nove, nestand. službe. Upotrebljavaju se, npr., tamo gdje je prije korišten samo rez, tj. na kontinuiranim montažnim prijelazima unutar scene, unoseći → stilizaciju u konstrukciju scene. Koriste se i kao signal metafilmskog opredjeljenja određenog film. djela ili autora, bilo kao jedno od sredstava imitacije povijesnoga film. stila (čime se stilski pojačava predodžba o drevnosti pov. razdoblja kojim se film bavi), ili kao ukazivanje da se autor u obradbi suvremenih tema namjerno oslanja o neki tradic. stil (→ montaža).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

MONTAŽNE SPONE. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/3568>.