LZMK

Filmska enciklopedija

MENZIES, William Cameron Filmska traka traži dalje ...

MENZIES, William Cameron, am. scenograf, redatelj i producent (New Haven, Connecticut, 29. VII 1896 — Beverly Hills, California, 5. III 1957). Studirao povijest umjetnosti na sveučilištu Yale. Nakon služenja u I svj. ratu nastavlja studij u Škotskoj, a 1918. u Engleskoj počinje raditi za kompaniju Famous Players-Lasky kao scenograf i majstor za spec. efekte. Ugled vrhunskog scenografa stječe po povratku u SAD, osobito filmom Bagdadski lopov (R. Walsh, 1924, sa A. Grotom), u kojem prenosi iskustva njem. stilizirane studijske scenografije (kao i kasnije u Alibiju, 1929, R. Westa). Majstor sugeriranja perspektive u suženom prostoru, razlomljenih dijagonalnih kompozicija kojima se prizor dramatizira, te — općenito — vrlo istančana lik. ukusa, na prvoj dodjeli Oscara 1928. nagrađen je za scenografiju filmova Oluja (1928) S. Taylora i Golubica (1928) R. Westa. Nakon što je u Hollywoodu stekao autoritet kakav je do tada imao samo C. Gibbons, producent D. O. Selznick povjerava mu nadzor svih vizualnih komponenti (scenografija, kostimografija, rekviziti, boja itd.) »superprodukcije« Prohujalo s vihorom (V. Fleming, 1939), posao koji je u tom projektu iziskivao i pisanje knjige snimanja s detaljnim crtežima svakog prizora (što je uključivalo i sugeriranje kutova snimanja), zbog čega je M. i režirao gotovo 10% čitava filma (tako i neke najspektakularnije prizore /npr. požar Atlante/); toliki autorski doprinos naveo je Selznicka da promovira i novo zvanje production designer, za što je M. dobio i prvog Oscara u kategoriji (s formulacijom »za istaknuto dostignuće u korištenju boje radi pojačavanja dramskog ugođaja«). Pored takvog djelovanja (ili samo kao scenograf) M. se od 1931. okušao i kao redatelj filmovima u kojima njegov lik. talent znatno nadilazi red. sposobnosti. Prvi visokobudžetni projekt povjerio mu je u Vel. Britaniji producent A. Korda (Ono što će doći — Things to Come, 1936); iako režijski i montažno mjestimice nezgrapna, s pretjeranim idealiziranjem tehnokracije, ta adaptacija romana H. G. Wellsa (koji je i autor scenarija) njegovo je najistaknutije red. ostvarenje, a ujedno i najznačajniji znanstvenofantastični film 30-ih godina, jer je u dočaravanju apokaliptičnog rata budućnosti znao nadahnuto usmjeriti scenografa V. Kordu i tvorca spec. efekata N. Manna. Od ostalih njegovih 11 (ko)režija stanovitu su pažnju privukli i Adresa nepoznata (Adress Unknown, 1944), thriller iz II svj. rata, te Invazori s Marsa (Invaders from Mars, 1953), znanstvenofantastični film, i Labirint (The Maze, 1953), film strave (oba snimljeni u 3-D tehnici). Bavio se i producenturom (npr. Ivy, 1947, S. Wooda /i scenograf).

Ostali važniji filmovi (kao scenograf— sam ili u suradnji): Orao (C. Brown, 1925); Šeikov sin (G. Fitzmaurice, 1926); Smokvin list (H. Hawks, 1926); Dva arapska viteza (L. Milestone, 1927); Željezna maska (A. Dwan, 1929); Gospodarica pločnika (D. W. Griffith, 1929); Abraham Lincoln (D. W. Griffith, 1930); Alice u zemlji čudesa (N. Z. McLeod, 1933); Pustolovine Toma Sawyera (N. Taurog, 1938); Stvoreni jedno za drugo (J. Cromwell, 1939); Naš grad (S. Wood, 1940); Strani dopisnik (A. Hitchcock, 1940); Tako završava naša noć (J. Cromwell, 1941); Vrag i gospođica Jones (S. Wood, 1941); Kings Row (S. Wood, 1942); Kome zvono zvoni (S. Wood, 1943); Slavoluk pobjede (L. Milestone, 1948).

An. Pet.


Citiranje:
MENZIES, William Cameron. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 23.11.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=3429>.

kratice i simboli