McLAREN, Norman

traži dalje ...

McLAREN, Norman, kan. crtač, animator, redatelj, snimatelj i film. eksperimentator šk. podrijetla (Stirling, 11. IV 1914 — Montreal, siječanj 1987). God. 1932. upisuje se na School of Art u Glasgowu, a 1934. postaje član kluba Glasgow Film Society u kojem proučava djela sovj. revolucionarne avangarde, njem. ekspresionizma i dr. U podrumu škole otkriva stari projekcijski aparat i s nekoliko kolega učlanjuje se u školski film. klub; budući da nema kameru, odlučuje slikati izravno na vrpcu. Pronalazi i ispire jednu rolu starog filma kojega oslikava znakovima i bojama; taj pokušaj iz 1933. nije urodio dovršenim filmom, no to je njegov prvi dodir s animacijom. God. 1933—36. snima seriju amat. 16 mm filmova koji privlače pažnju na lokalnim priredbama, a ostvareni su kombinacijom različitih tehnika: Od sedam do pet (Seven till Five, 1933), Camera Makes Whoopee (1935); Polikromna fantazija (Polychrome Phantasy, 1935), pet kratkih eksperimenata bez naslova (1935), Obojeni koktel (Colour Cocktail, 1936) i Pakao bez granica (Hell Unlimited, 1936). Na festivalu amat. filmova u Glasgowu Polikromna fantazija dobiva nagradu, pa mu J. Grierson nudi posao u produkciji GPO Film Unit. M. ponudu prihvaća, seli u London i odmah potom odlazi u Španjolsku, gdje kao snimatelj surađuje sa I. Montaguom na dokum. filmu o opsadi Madrida. Po povratku realizira namjenske i propagandne filmove Book Bargain (1936), News for the Navy ( 1937/38) i Many a Pickle (1937/38), zatim — pod supervizijom A. Cavalcantija — stvara Ljubav na krilu (Love on the Wing, 1938) direktno crtajući na vrpcu. Za londonski Film Centre realizira namjensku Poslušnu vatru (The Obedient Flame, 1939). Iste godine putuje u New York. Radeći u jednoj reklamnoj kompaniji, u slobodno vrijeme realizira kratke eksp. filmove direktnim crtanjem na vrpcu: Allegro (1939), Zvijezde i pruge (Stars and Stripes, 1940), Točke (Dots, 1940), Čvorovi (Loops, 1940) i Boogie-Doodle (1940).

Kada je → J. Grierson osnovao The National Film Board of Canada, ubrzo je pozvao McLarena na suradnju. M. najprije ostvaruje seriju kratkih namjenskih filmova s temama iz života u ratnim uvjetima, od kojih je svaki i zanimljiv animacijski eksperiment: Rana pošta (Mail Early, 1941), P kao Pobjeda (V for Victory, 1941), Pet za četiri (Five for Four, 1942), Hen Hop (1942), Ples dolara (Dollar Dance, 1943) i Začepi! (Keep Your Mouth Shut, 1944). God. 1942. dobiva zadatak da u okviru NFBC-a organizira poseban odjel za animaciju. Isprva realizira anim. kolaž Ševa (Alouette, 1944, sa R. Jodoinom), zatim 3 filma iz serije Narodne pjesme (kan. Francuzâ): To je veslanje (C'est l'aviron, 1944, kontinuirana vožnja kamere kroz nacrtani pejzaž), Gore na planinama (Là-haut sur ces montagnes, 1945, metamorfoze jednobojnih pastela) i Siva kokica (La poulette grise, 1947, metamorfoze pastelâ raznih boja). Također stvara Malu fantaziju na temu slike iz XIX stoljeća (A Little Phantasy on a 19th-century Painting, 1946, transformacija poznate slike Otok mrtvih A. Boecklina), te seriju izravnih zapisa na vrpcu — Hoppity Pop (1946), Fiddle-de-dee (1947) i Begone Dull Care (1949) — u kojima više ne poštuje okvire kvadrata, već znakove nanosi svom dužinom vrpce. God. 1949. putuje za UNESCO u Kinu i tamošnje umjetnike uči različitim tehnikama i mogućnostima filma. Od 1951. istražuje stereoskopski film (Sad je vrijeme — Now Is the Time; Okolo je okolo — Around Is Around), a od 1952. koristi piksilaciju u slavnoj paraboli Susjedi (Neighbours) za koju dobiva Oscara: simbolička anegdota o prijateljima koji se posvađaju, potuku i unište zbog jednog cvijeta postat će jedna od najpopularnijih tema crt. filma 50-ih godina i pojaviti se više ili manje izmijenjena u raznim kinematografijama. Slijede Dvije bagatele (Two Bagatelles, 1952, piksilacija), Fantazija (A Fantasy, 1953 /započet još 1948/, metamorfoze slikarskih oblika nalik Tanguyevim), Blinkity Blank (1955, crteži naneseni na vrpcu) i Rythmetic (1956, crteži i zvuk izravno naneseni na vrpcu). S čitavom ekipom 1956. seli u Montreal, u nove studije NFBC-a, gdje najprije nastaju Priča o stolici (A Chairy Tale, 1957, igr. parabola s raznim trikovima), Kos (Le merle, 1958, anim. kolaž) i Kratko i slatko (Short and Suite, 1959, crtanje i bojadisanje na vrpci). Vertikalne linije (Lines Vertical, 1960) i Horizontalne linije (Lines Horizontal, 1962) orkestriraju mobilnu geom. apstrakciju, motiv koji kulminaciju doživljuje u Mozaiku (Mosaic, 1965). Pas de deux (1967) je kronofotogr. koreografija »živo« snimljenog pokreta, početak niza kojem pripadaju još Ballet adagio (1972) i Narcis (Narcissus, 1982). Sfere (Spheres, 1969) i Synchromy (1971) su apstraktne kompozicije na glazb. teme, a 1976—78. nastaje 5 didaktičkih filmova serije Animirani pokret (Animated Motion) u kojima M. objašnjava temeljne principe i mogućnosti film. animacije.

Autor čiji se opus sastoji od neprekinutog niza eksperimenata i inovacija, prvak moderne svjetske animacije, M. se u toku karijere ogledao na skoro svim oblikovnim i tehnol. planovima medija. Nastavljač revolucije → Lena Lyea, svoga velikog uzora, znatiželjan i silno uporan stvaralac, u svakom istraživačkom ciklusu ostavio je jedno ili dva remek-djela koja se smatraju klas. vrijednostima moderne animacije. Majstor ritma, gradacije i ukupne pikto-fono-kinetičke strukture, M. je vjerojatno najznačajniji autor čitave povijesti animacije.

LIT.: Cinémathèque Canadienne, Norman McLaren, Montréal 1965.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

McLAREN, Norman. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/3388>.