MAREY, Étienne-Jules

MAREY, Étienne-Jules, franc. izumitelj (Beaune, 5. III 1830 — Pariz, 16. III 1904). Studirao i doktorirao psihologiju u Parizu, gdje je 1867. izabran za profesora na Collège de France. Posebno se bavio »mehanizmima« ljudskoga i životinjskog pokreta te u tu svrhu konstruirao niz naprava i uređaja za snimanje, od kojih se izdvaja → fotografska puška iz 1882. Njegov se rad dobrim dijelom nadovezuje na iskustva → P.-J.-C. Janssena; svojim je aparatom analizirao pokrete pticâ u letu; na okruglu fotogr. ploču (kasnije više ne u fotogr. pušci, već u posebnom uređaju — chronophotographeu) bilo je moguće snimiti 12 slika u 1 sekundi. Oko 1887. usavršava fotogr. pušku tako što umjesto okrugle fotogr. ploče koristi papirnatu vrpcu, a još kasnije i vrpcu premazanu svjetloosjetljivim slojem, čime je jednim »punjenjem« mogao snimiti i dvadesetak (pa i više) snimki. Vrpca je bila pokretana na mahove, a u uređaj je ugrađen i rotirajući zaslon (blenda). Ta svoja iskustva M. je opisao u knjizi Kronofotografija (La chronophotographie, Pariz 1887).

Po svemu, M. je već u prvoj fazi svog djelovanja preteča izuma film. kamere, a njegovi radovi poticaj kasnijim izumiteljima. Snimke dobivene njegovom metodom nisu se mogle projicirati — zbog nejednolikog razmaka medu slikama i zato što su bile nepropusne za svjetlo. Zbog toga M. 1889. uvodi film. vrpcu poput današnje, tehnički omogućujući film. projekciju vrlo sličnu onoj braće Lumière iz 1895. Budući da je kasnio s prijavljivanjem svog patenta, M. je izgubio prioritet izuma bitnog za kinematografiju (koji mu s pravom pripada).

Međutim, njegova istraživanja sežu i dalje, pa je 90-ih godina svoj izum usavršio do mogućnosti snimanja i 700 slika u sekundi. Osobito je poznata njegova snimka (iz 1894) mačke koja s visine pada brzinom od 60 sličica u sekundi, što je kasnije projicirano usporeno, čime je postignut efekt »rastezanja« vremena. Njegov izuzetan pronalazak je i tzv. cinémicrographe, kombinacija film. kamere i mikroskopa, osobito značajna za snimanje u znanstvene svrhe. Mada je cjelokupno djelovanje posvetio prirodnim znanostima, M. je svojim pronalascima ponajviše zadužio film.