LYE, Len

LYE, Len, brit. redatelj, crtač i animator novozelandskog podrijetla (Christchurch, 1901 — NewYork, 1980). Polazi Technical College u Wellingtonu, zanima se za lik. umjetnosti i sa 17 godina pravi kinetičke skulpture te istražuje mogućnosti kontrole i oblikovanja pokreta. God. 1921. odlazi u Australiju, gdje svladava osnove klas. filmske animacije. Tada prvi put pokušava slikati direktno na film. vrpcu. Dvije godine provodi na otočju Samoa u Južnom moru a 1927. dolazi u London, gdje isprva radi kao asistent redatelja u kazalištu. Od London Film Society dobiva 1929. sredstva za snimanje devetominutnog crt. filma Tusalava (na samoanskom jeziku: »sve teče u zatvorenom krugu«). Zatim uvjerava J. Griersona i A. Cavalcantija, rukovodioce londonskog GPO Film Unita, da mu odobre sredstva za film koji bi bio direktno naslikan na film. vrpci, te 1935. dovršava Kutiju za boje (Colour Box) u trajanju od 5 minuta. S dokumentaristom H. Jenningsom 1936. snima lut. film Rođenje robota (The Birth of the Robot). Slijedi film Duga pleše (Rainbow Dance, 1936), u kojem koristi ljudsku figuru za apstraktne slikovne i kolorističke metamorfoze. God. 1937. nastaje Trade Tatoo, a potom serija propagandnih filmova o ratu za brit. vladu (najpoznatiji je Swinging the Lambeth Walk, 1941). Realizirajući Muzički plakat (Musical Poster, 1940) koristi različite film. tehnike. Na poziv redakcije film. novosti March of Time odlazi u New York, baveći se animacijom samo povremeno. Na festivalu u Bruxellesu 1958. dobiva prvu nagradu za petominutni crt. film Slobodni radikali (Free Radicals) u crno-bijeloj tehnici.

Posebno mjesto koje L. zauzima u povijesti animacije proizlazi iz neobične i rijetke tehnike slikanja na vrpcu. Nakon već zaboravljenih početaka kinematografije prije braće Lumière (É. Reynaud, njegov »optički teatar« i animacija direktno na vrpci iz 1892-1900) te nakon izgubljenih eksperimenata braće Corradini (1910/11), L. prvi u profesionalnom filmu ponovno koristi takav postupak i javno prikazuje neobičan rezultat, te direktni kontakt pera odn. kista s celuloidnom vrpcom afirmira kao ravnopravnu kreativnu mogućnost (brzo mu se pridružuje i N. McLaren te mnogi profesionalci i amateri). Kutija za boje također dovodi na ekran apstraktnu, obojenu, zvučnu i mobilnu mrlju, znak osjetno različit od figuralnih predstava am. animacije i geom. apstrakcije evr. avangarde: taj novi, slobodni piktofono-kinetički znak otvara zapravo moderno eksperimentalno razdoblje animacije pa je zato taj film prekretnica i jedan od najvažnijih dometa cjelokupne film. animacije.