LZMK

Filmska enciklopedija

KAUFMAN, Boris Filmska traka traži dalje ...

KAUFMAN, Boris, francusko-am. snimatelj rusko-žid. podrijetla (Białystck, tada Rusija, 1906 — New York, 24. VI 1980). Brat — M. A. Kaufmana i → Dzige Vertova. God. 1919. odlazi u Poljsku, a 1927. u Francusku, gdje studira na Sorbonni. Snim. karijeru otpočinje 1928. apstraktnim filmom Marš strojeva E. Deslawa. U to vrijeme upoznaje J. Vigoa, kojem je snimatelj u sva 4 filma: Povodom Nice (1930), u kojem koristi tehniku skrivene kamere; Taris (1931); Nula iz vladanja (1933), film sumorne fotografije, u kojem s jedne strane glumce osvjetljuje poput licâ na Daumierovim crtežima, bez imalo uljepšavanja, dok s druge dijelom kadrova ostvaruje poetičnu viziju potpomognutu usporenim snimcima (npr. scene u spavaonici); Atalanta (1934), u kojem postiže jedinstvo lirskoga i dokumentarističkog ugođaja. Potom u Francuskoj snima još nekoliko filmova, a 1939—41. je u vojsci. God 1942. odlazi u Ameriku, gdje isprva radi za National Film Board of Canada, a od 1945. u SAD, gdje mu je prvo značajnije ostvarenje dokum. film Putovanje u medicinu W. Van Dykea. U vrhunsku igr. produkciju ulazi 1954. filmom Na dokovima New Yorka E. Kazana; za izrazito realist. fotografiju, za koju se koristio objektivima velike dubinske oštrine, nagrađen je Oscarom. I pored takvog uspjeha sljedećih godina snima relativno rijetko, poglavito za nezavisne producente (npr. S. Spiegela). God. 1956. ponovno uspješno surađuje s Kazanom (Baby Doll). Drugi redatelj za kojeg najčešće radi jest S. Lumet; iz njihove se suradnje posebno izdvaja film Dvanaest gnjevnih ljudi (1957), zasnovan na dijalogu, čiji jedinstveni prostor upravo zahvaljujući kameri nije vizualno monoton. Posljednje značajnije ostvarenje daje u filmu Reci da me voliš, Junie Moon (1969) O. Premingera, ujedno svom posljednjem uopće.

Iako je veći dio svoga snim. opusa ostvario u Americi, za ocjenu Kaufmanovih umj. dometa najrelevantniji su filmovi J. Vigoa, suradnji s kojim K. zahvaljuje svoj profinjeni osjećaj za složenu vizualnu strukturu film. prizora, koju uspjelije provodi u crno-bijeloj negoli u kolor-tehnici.

Ostali važniji filmovi: Uzorci (F. Cook, 1956); Ona vrst žene (S. Lumet, 1959); Zmijska koža (S. Lumet, 1960); Sjaj u travi (E. Kazan, 1961); Dugo putovanje u noć (S. Lumet, 1961); Svijet Henryja Orienta (G. R. Hill. 1964); Čovjek iz zalagaonice (S. Lumet, 1965); Grupa (S. Lumet, 1966); Doviđenja, Braverman (S. Lumet, 1968); Napeto (J. Dassin, 1968); Sicilijanska braća (M. Ritt, 1968).

K. Mik.


Citiranje:
KAUFMAN, Boris. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 23.11.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=2617>.

kratice i simboli