KAMMERSPIELFILM

traži dalje ...

KAMMERSPIELFILM, struja u njem. filmu 20-ih godina. Izraz Kammerspiel (komorna drama, komorni igrokaz, komorna igra) prvi je uporabio Max Reinhardt, podrazumijevajući pri tom kaz. komad prilagođen tzv. malim ili »džepnim« teatrima, u kojima je glum. izvedba neposrednije i prisnije komunicirala s publikom. Načela struje postavio je austrijsko-njem. scenarist Carl Mayer, koji je i jedan od tvoraca ekspresionističkog filma. Filmovi tog usmjerenja većinom su drame i melodrame o ljudima iz srednjega staleža (o njihovim intimnim problemima, najčešće patnjama i frustracijama), ostvarene po klas. principu jedinstva mjesta, vremena i radnje. Scenografija i dekor u tim filmovima oskudni su i maksimalno funkcionalni, a minimalizirani broj bezimenih lica figurira alegorijsko-simbolički kao »Majka« »Žena«, »Muž« itd. Radnja je vrlo često »obavijena« ozračjem »konačnosti« i »sudbine«. Sažet psihol. podtekst radnje otkrivaju pomno odabrane pozicije kamere s nizom krupnih i vrlo krupnih planova. Sumorna, tjeskobna i opustjela okolina odražava podsvjesno stanje protagonistâ, a predmeti imaju sl. simboličku vrijednost kao i u ekspresionističkom filmu. Dokinuti su ispisani podnaslovi i međunaslovi, koji u drugim nij. filmovima povezuju i razjašnjavaju zbivanja, zato što je radnja razumljiva sama po sebi, odn. iz onoga što se vidi, iz glum. izražajnosti, te iz film. slike kao takve. Iako se razlikuje od ekspresionizma, K. od njega ipak preuzima teatralnost u glumi.

C. Mayer je napisao scenarije za najznačajnije filmove struje: »Pokrajnje stepenice« (Paul Leni, 1921), »Krhotine« (Lupu Pick, 1921), »Doček Nove godine« (Lupu Pick, 1924) i »Posljednji čovjek« (Friedrich Wilhelm Murnau, 1924). Film »Nju« (1924) također pripada struji; jedino za njega scenarij je napisao redatelj Paul Czinner (→ komorni film).

Iz Kammerspielfilma se razvio tzv. → ulični film (Strassenfilm)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

KAMMERSPIELFILM. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/2581>.