LZMK

Filmska enciklopedija

JAMES BOND Filmska traka traži dalje ...

JAMES BOND, gl. lik. brit. špijunsko-pustolovne serije, čije je ime (iako se ne nalazi u naslovu nijednog filma) postalo sinonimom čitave serije (James Bond Films). Filmovi serije tek se okvirno temelje na poznatim romanima Iana Fleminga, no zadržavaju njihove naslove. Proizvodnja je započeta 1962, kada je producent Albert R. Broccoli otkupio prava za ekranizaciju romana od Harryja Saltzmana koji je tražio odgovarajućeg financijera, a potom i sâm postao Broccolijevim koproducentom, odn. izvršnim producentom. Već prvi film (Doktor No) postiže nesvakidašnji komerc. uspjeh (a ni kritika nije posve ravnodušna prema originalnosti filma), kakav ponavlja i većina daljih, ostvarujući najveći probitak brit. filma na svjetskom tržištu u povijesti te kinematografije; do 1984. snimljeno ih je ukupno 14 (od toga 1 američki). Serija je stilom i sadržajem izvršila golem utjecaj na špijunsko-pustolovni film 60-ih i 70-ih godina; u svim većim kinematografijama Zapada pojavile su se i napadne imitacije (tako u SAD serije Matt Helm, sa D. Martinom, i Flint, sa J. Coburnom), no bez i približno tako velikog uspjeha, pa je Bond ostao bez ozbiljnijega tržišnog suparnika, postavši komercijalno najuspjelijom film. serijom zv. filma (do potkraj 70-ih godina).

Od svojstava tipičnih za žanr, seriju odlikuju mnoštvo akcionih prizora, brz tempo radnje i obilje maštovitih spec. efekata; od originalnih pak najznačajniji je upravo lik Jamesa Bonda (glumio ga je vrlo impresivno → Sean Connery, kojeg je poslije prilično uspješno zamijenio → Roger Moore, dok je u jednom filmu nastupio George Lazenby), »agenta 007« koji je u »tajnoj službi Njezinog Veličanstva«; on je superiorni → čovjek od akcije, koji pored fiz. spremnosti i domišljatosti širem gledateljstvu imponira i »šarmerstvom«, sposobnošću prilagođavanja najrazličitijim situacijama i sredinama (uvijek sa stavom »distance«), cinizmom čovjeka prinuđenog da zbog cilja ne bira sredstva, darom osvajanja žena (po nekoliko ljepotica u svakom filmu, kojima su film. publicisti dali naziv Bondove djevojke /James Bond Girls/, a od kojih su neke kasnije ostvarile uspješne karijere — npr. Ursula Andress /prva od njih/ i Jane Seymour).

Značajan razlog popularnosti serije jest i u spektakularnom odražavanju aktualne međunarodne polit. situacije; iako se zapleti filmova najčešće temelje na Bondovu otkrivanju i borbi protiv međunar. zavjere koja je, uglavnom, neidentificirane ideologije (općenito, fašistoidnog »mentaliteta« i terorističkih metoda, sve u težnji zavladavanja svijetom), u seriji se, iz »kuta« Britanskog Imperija, asociraju blokovska podijeljenost (u nekoliko filmova Sovjeti su izravni antagonisti), ekspanzija silâ »trećeg svijeta« — nekadašnjih kolonija, te klima koja nagovješta novi svj. rat. Spektakularnosti filma (zanimljivosti radnje i slikovitosti), uz dekorativne ljepotice, osobito pridonose raskošni — mondeni, snobovski — ambijenti, uvijek novi, fotografski reprezentativni krajolici, kao i neprestano nove zemlje u kojima se radnje zbivaju (tako je i Jugoslavija bila jedno od poprišta filma Iz Rusije s ljubavlju), te predočavanje gotovo fantastičnih borbenih oružja, oruđa i vozila (u svakom filmu novih). Kontinuitetu serije pridonose i neki stalni epizodni glumci, npr. Bernard Lee, kao M — Bondov neposredni naredbodavac, i Lois Maxwell, kao Miss Moneypenny, tajnica njegova odjela, kao i vizualno vrlo atraktivna špica (izrađuje je Maurice Binder) koju prati song u izvedbi neke poznate zvijezde zab. glazbe (npr. Shirley Bassey, Toma Jonesa, Louisa Armstronga, Paula McCartneyja i Sheene Easton).

Filmovi: Doktor No (1962; redatelj Terence Young, u gl. ulozi S. Connery); Iz Rusije s ljubavlju (1963; T. Young, S. Connery); Goldfinger — podvig agenta 007 (1964; Guy Hamilton, S. Connery); Operacija Munja (1965; T. Young, S. Connery); Samo dvaput se živi (1967; Lewis Gilbert, S. Connery); U službi Njenog Veličanstva (1969; Peter Hunt, G. Lazenby); Dijamanti su vječni (1971; G. Hamilton, S. Connery); Živi i pusti da umru (1973; G. Hamilton, R. Moore); Čovjek sa zlatnim pištoljem (1974; G. Hamilton, R. Moore); Špijun koji me je volio (1977; L. Gilbert, R. Moore); Moonraker — operacija svemir (1979; L. Gilbert, R. Moore); Samo za tvoje oči (1981; John Glen, R. Moore); Octopussy (1983; J. Glen, R. Moore); Nikad ne reci nikad (1983; I. Kershner, S. Connery; am. produkcija).

U SAD je 1967. snimljena parodija serije Casino Royale u kojoj je surađivalo 6 redatelja (od poznatih, John Huston, Ken Hughes, Robert Parrish i Val Guest), a Bonda igralo 6 glumaca (među ostalima, David Niven i Peter Sellers).

LIT.: K. Amis, The James Bond Dossier, s. 1. 1965; J. R. Parrish, The Great Movie Series, New York 1971; J. Brosnan, James Bond in the Cinema, New York/London 1972; R. Moore, Roger Moore as James Bond 007, s. l. 1973; M. Scheingraber, Die James-Bond-Filme, München 1979.

An. Pet.


Citiranje:
JAMES BOND. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 14.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=2437>.

kratice i simboli