LZMK

Filmska enciklopedija

IMPRESIONIZAM Filmska traka traži dalje ...

IMPRESIONIZAM, pokret koji se u franc. filmu javlja nakon I svj. rata, prva u nizu avangardističkih, svjesno eksperimentalističkih struja u toj zemlji 20-ih godina (→ avangarda; francuska). Naziv — kojeg neki povjesničari izbjegavaju ne odvažujući se, međutim, na neki drugi — prvi je upotrijebio → L. Delluc; dijelom je nastao kao reakcija na njem. ekspresionizam, dijelom zbog stilskih karakteristika nekih filmova pokreta koje podsjećaju na impresionizam u slikarstvu. I. se pojavljuje kao težnja za otkrivanjem novih izražajnih mogućnosti film. umjetnosti, konkretno, kao vjerojatno prva struja u povijesti filma koja proklamira subjektivizam u stvaralačkom činu, i kao prva koja pokušava odbaciti fabulu kao osnovicu strukture film. djela, više se usredotočujući na intimu, stanja likova (iz nižih slojeva no u ranijim filmovima, većinom iz srednje i niže srednje klase) i na vizualno bogato oslikavanje okoliša u svrhu stvaranja osebujnog ugođaja, općeg raspoloženja filma, nego na prikaz radnje. Takvim osnovnim tendencijama odgovarali su i specifični motivi (usamljenost, prolaznost), likovi (melankolični) i režijski postupci (obilje dvostrukih ekspozicija, difuzno svjetlo, nizanje kraćih kadrova koji nisu u nekoj izravnoj uzročnoj svezi — što je sve, također, odlučilo u prihvaćanju naziva za pokret). Iako impresionisti nisu u potpunosti proveli svoje u napisima i manifestno isticane namjere (a nisu bili ni koherentna grupa) i premda su najveće domete ostvarili u djelima čvrste dramske konstrukcije, pokret je afirmirao nekoliko značajnih stvaralačkih osobnosti, prvenstveno Louisa Delluca, Germaine Dulac, Marcela L'Herbiera i Jeana Epsteina. Među reprezentativna ostvarenja film. impresionizma ubrajaju se »Španjolski praznik« (1919) G. Dulac, »Groznica« (1921) L. Delluca, »Eldorado« (1921) M. L'Herbiera, »Vjerno srce« (1923) i »Pad kuće Usher« (1928) J. Epsteina, »Ménilmontant« (1925) Dimitri Kirsanoffa i »Na sidrištu« (1927) Alberta Cavalcantija, a utjecaj pokreta zamjećuje se i u pojedinim djelima Marcela Carnéa, Renéa Claira, Jeana Grémillona, Jeana Renoira i Sergeja M. Ejzenštejna, te u nekih dokumentarista tog razdoblja. Polet impresionistâ počinje potkraj 20-ih godina jenjavati, prepuštajući avangardističku inicijativu estetički radikalnijem pokretu → nadrealizma.

An. Pet.


Citiranje:
IMPRESIONIZAM. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 23.11.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=2354>.

kratice i simboli