IGRANI FILM

traži dalje ...

IGRANI FILM, film. rod, odn. naziv za svaki pretežno fabularni film, narativni film (→ naracija, filmska), s pričom (zapletom, fabulom) koja se izlaže uz pomoć likova (licâ, karakterâ), prikazom njihovih međusobnih odnosa, odnosa prema društvu ili prirodi. Ta komponenta postojanja likova (rabi se i kaz. izraz »ulogâ«), za čiju su karakterizaciju često potrebni i profesionalni glumci, razlogom je da se igr. film popularno definira i kao »djelo u kojem nastupaju glumci« (razlika od dokum. filma); odatle i naš naziv igrani film (prema doslovnom prijevodu njem. izraza Spielfilm). Budući da se igr. film doima kao izraziti plod mašte, kao »fikcija«, u SFRJ se do približno 1950. rabio i naziv umjetnički film (također radi razlikovanja od dokumentarnoga).

S obzirom na svoj tržišni položaj, igr. filmovi većinom pripadaju komercijalnima, s obzirom na recepciju većinom među → populističke (masovne, vrlo popularne), po ulozi u kulturi među dominantne (→ dominantna kinematografija), reprezentativne, a s obzirom na uvjete proizvodnje uglavnom su djela indus. kinematografije. Dijeliti se mogu prema duljini — na kratkometražne, srednjometražne i dugometražne, no razlikovanje s obzirom na faktičku duljinu mijenjalo se tokom povijesti filma (→ cjelovečernji film; trajanje filma); prema današnjim standardima, kratkometr. film je djelo do 30 min, a dugometražni od preko 60. Značajno je i razlikovanje s obzirom na kromatski aspekt (u boji ili crno-bijeli) te, osobito, s obzirom na zvučnost (nijemi i zvučni).

I. je područje film. stvaralaštva s vjerojatno najvećim brojem vrsta, žanrova (→ vrste filmova; žanr), vrlo raznolike tematike, u kojem se pojavio najveći broj distingviranih stilskih formacija, škola, struja, izvornih nacionalnih kinematografija, kao i individualiziranih autorskih osobnosti.

Od navedenoga, pov. razvoj igr. filma ponajviše determiniraju njegov populistički karakter (najpopularnija je i najunosnija vrst filmova), time i specifični društv., ekon. i polit. položaj, zatim nužnost da se kod veće i tržišno ambicioznije produkcije realizira u strogo profesionalnim i indus. uvjetima (velika ekipa, raznorodan stručni kadar, specifični zahtjevi režije, prostorno-vremenskog situiranja radnje itd.), te njegove brojne stilske, retoričke, tematske i žanrovske mogućnosti zbog kojih se i umj. dosezi u njemu čine najvišima u filmu (liste najuspjelijih filmova svih vremena uvijek su sačinjene gotovo isključivo od igranih). Zbog takvoga svojeg značaja, I. predstavlja najreprezentativniji fenomen u povijesti kinematografije i film. umjetnosti (→ povijest filma).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

IGRANI FILM. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/2341>.