HOLLYWOOD

HOLLYWOOD, grad u Californiji, sada dio metropolitanskog područja Los Angelesa, središte am. filmske i tv-industrije.

Prvu zgradu izgradio je stanoviti don Tomás Urquiedes 1853, no kraj se znatnije naseljava u vrijeme seobi 70-ih godina XIX st. Mjesto je imenovala Deida Wilcox, žena trgovca nekretninama iz Kansas Cityja, koja je veliki obiteljski ranč u tom kraju prozvala Hollywoodom. Diobom i prodajom zemljišta, Wilcoxovi su krajem stoljeća stvorili središte gradića, koji se — šireći se — 1903. spaja s Los Angelesom, a 1910, uglavnom zbog problema opskrbe vodom, i službeno postaje gradskom četvrti Los Angelesa.

Američka je film. industrija poč. stoljeća bila smještena uglavnom u New Yorku (vesterni su snimani u divljinama New Jerseya), no s vremenom California, sa svojim filmičnim krajolicima i velikim brojem sunčanih dana (pogodnih za eksterijerna snimanja), počinje privlačiti pažnju filmašâ. Gl. Edisinov konkurent, William N. Selig, 1908. seli dio svoga film. poduzeća u Los Angeles, gdje njegov redatelj F. Boggs završava snimanje Grofa Monte Crista, praktički prvog filma snimljenog na Zapadnoj obali SAD. God. 1909. Selig u Los Angelesu otvara i prvi film. studio, no pravi poticaj razvoju film. industrije dat će tek trio Jesse Lasky-Samuel Goldfish (kasnije Goldwyn)-Cecil B. De Mille vesternom Indijankin muž (1914), prvim rekordnim am. komercijalnim uspjehom i prvim filmom proizvedenim baš u Hollywoodu; De Mille i suredatelj O. C. Apfel namjeravali su film snimiti u prirodnim ambijentima Arizone, no snježne planine nisu im se svidjele, pa je čitava ekipa vlakom krenula prema Zapadu do posljednje stanice — Hollywooda, gdje nalaze terene pogodne za snimanje eksterijera. Nakon golemog uspjeha filma, ostali su producenti — W. Fox, C. Laemmle, A. Zukor, L. B. Mayer i dr. — radi izbjegavanja monopolističkih poteza newyorške Motion Pictures Patents Company naprosto nagrnuli u Hollywood. Nakon drž. antitrustovskih zakona 1917 (koji su umanjili utjecaj Edisonove MPPC) Hollywood se pretvara u pravo sjedište am. filmske industrije, u kojem se tada neko vrijeme gotovo svakodnevno stvaraju i rastu nove kompanije i studiji. Sistem film. zvijezdâ i međunar. uspjeh De Millea, D. W. Griffitha, Ch. Chaplina i dr. pretvaraju Hollywood nakon I svj. rata u pravu »filmsku Meku«, u koju hrle nebrojeni aspiranti na slavu, ali i brojni talenti. Bogat kraj (u to je vrijeme u Californiji otkrivena i nafta) specifične tople klime, Hollywood je poč. 20-ih godina proizvodio i do 800 filmova godišnje i čitavu naciju opskrbljivao zabavom i skandalima. Ekscentrični život munjevito obogaćenih film. zvijezda, redatelja i producenata zaštitni je znak Hollywooda 20-ih godina, koji ubrzo izaziva i reakciju: osnivanje ćudorednoga Haysova ureda 1922, te tzv. Legije pristojnosti (Legion of Decency) 1934. Iako je najšira publika, jednako kao i zabavu u kinu, od Hollywooda očekivala i skandale, pritisak puritanske javnosti (osobito nakon kriminalnih slučajeva, kao onog glumca Fattyja Arbucklea) potiskuje u privaciju Beverly Hillsa i Bulevara Sumraka (omiljene stambene četvrti zvijezda) ležerni erotizam ranih hollywoodskih filmova. Otkrićem zv. filma, pionirski kadar Hollywooda doživljuje trenutnu krizu, no ubrzo se, osvježen novim talentima iz kazališta i music-halla, oporavlja. Velika ekon. kriza s kraja 20-ih i početka 30-ih godina i u film. industriji upropaštava neke pojedince, no »sistem studijâ« još više jača. Hollywoodom praktički vlada »velika petorka«: Paramount, Fox, MGM, Warner Bros i RKO, a svoj dio tržišta imaju i 3 tzv. mini-majora. Universal, Columbia i United Artists. Svi spomenuti studiji, sa sposobnim pojedincima ili grupama producenata na čelu, imaju jasno profiliran »kućni« stil filmova stalnu postavu glumaca, redatelja i teh. osoblja pod ugovorom, a pod svojom kontrolom drže i veći dio mreže kinematografâ širom zemlje. Broj se film. gledalaca u 30-im godinama udvostručio, a studiji mogućnost gubitka smanjuju neprestanim novitetima: dječjim ili životinjskim zvijezdama, spektakularnom uporabom tona u muz. filmovima, a i monopolističkim sistemom block bookinga (sistem prisile kinematografâ na kupnju »paketa« filmova u kojem su ravnomjerno raspoređeni i hitovi i promašaji) te uvođenjem → dvostrukog programa. Film. stvaralaštvo u 20-im i 30-im godinama osvježuju sve kvalitetniji scenaristi i redatelji, među kojima se posebno ističu brojni pridošlice iz inozemstva, posebno iz Njemačke i Austrije (F. Lang, F. W. Murnau, E. Lubitsch, E von Stroheim i J. von Sternberg). U vrijeme depresije i pred sam II svj. rat hollywoodski film uspijeva vješto balansirati između zabave i soc. kritičnosti, i doživljava upravo golemu popularnost i društv. utjecaj (ne samo u SAD).

Tokom II svj. rata hollywoodska je produkcija bila praktički jedina koja je u svijetu nastavila normalnu aktivnost, pojačanu i propagandnim i patriotskim filmovima. Premda su prve poslijeratne godine obećavale nov procvat industrije, brojni unutarnji i vanjski razlozi nagrizaju krajem 40-ih i poč. 50-ih godina stabilnost Hollywooda. Novi ekon. razvoj zemlje i demografska eksplozija bacaju zabavu u drugi plan, pa naglo počinje rasti važnost novoga kućnog medija — televizije. Evropska se film. industrija razvija mnogo brže nego nakon I svj. rata, pa pojačana prekomorska financ. aktivnost producenata doduše ne potkopava ekon. osnove, no nagriza homogenost Hollywooda. Nove vladine antitrustovske mjere (1948. je sistem bookinga stavljen izvan zakona) dovršavaju raspad dominacije velikih producentskih kuća, pa se Hollywood pred primatom televizije više ne može obraniti ni teh. izumima kao što su trodimenzionalni film i stereofonija. Sudske odluke o zabrani monopola nad kinematografima, povećanja taksi i poreza, neusporedivo jeftinija proizvodnja u stranim studijima i stanovita autorska kriza matice hollywoodskih autora krajem 50-ih godina film. središte svijeta dovode gotovo do rasapa. Iako su u to vrijeme, paradoksalno, snimljeni brojni odlični filmovi, mnogi su studiji krajem 50-ih i poč. 60-ih godina prodani televiziji, koja odvlači i stručni kadar. S vremenom počinje i proces izmjene kadrova, koji će kasnije hollywoodskom filmu dati nov stvaralački impuls. Nakon velike stvaralačke i komerc. krize u 60-im godinama, Hollywood se u 70-ima oporavlja, uglavnom zahvaljujući novoj generaciji agilnih filmaša i producenata, nazvanih »novim Hollywoodom« (F. F. Coppola, G. Lucas, S. Spielberg, M. Scorsese, R. Altman i dr.). S brojnim uspjesima, no i strahovito povećanim troškovima snimanja, Hollywood je krajem 70-ih i poč. 80-ih godina financijski jači nego ranije, primjenjujući novu praksu da se, s jakim financ. zaleđem, filmovi uglavnom produciraju nezavisno, dok velike kuće poput Warnera, Paramounta ili Columbije kontroliraju distribuciju i svjetski marketing. Neki studiji (poput Universala) uglavnom su prešli na produkciju tv-programâ, koje jeftino i brzo snimaju u Hollywoodu. Širenjem videa i međunar. tv-tržišta, posljednjih godina se i tv-produkcija usmjeruje prema visokobudžetnim projektima, u kojima ima posla i za vodeće film. glumce, redatelje i teh. osoblje. Iako je doživio znatne promjene od glamoura studijskog sistema iz svoga »zlatnog doba«, Hollywood, znatno demokratiziran i demistificiran, ipak uspijeva održavati prvenstvo u film. svijetu. Više no ime mjesta, fiz. središte svjetske film. industrije i unosno turističko odredište (s atrakcijama kao otisci stopala najvećih zvijezda, Graumanov reprezentativni kino Chinese Theatre i dr.), H. označava stanje svijesti i san jedne kulture; milijunima gledalaca u svijetu pojmovi »Hollywood« odn. »hollywoodski film« znače određen film. stil karakteriziran profesionalizmom, dramskim realizmom, pravolinijskom naracijom, brzim ritmom, raskošnom scenografijom i kostimografijom, te bogatom teksturom film. fotografije; za mnoge »Hollywood« je pojam »srcedrapateljnog« filma ili vesterna, no činjenica je da mnogi »pravi« hollywoodski žanrovi, kao vestern, musical ili sofisticirana komedija, nisu u dr. kinematografijama nikad nadmašeni. Svojim raskošnim filmovima, bogatstvom, skandalima, razvodima i samoubojstvima H. je od svog postanka budio maštu širokih masa, pa je hollywoodski stil života preko film. predodžbi bitno utjecao na stvaranje ideje »američkog sna«, koja je preplavila svjetsku kulturu ovog stoljeća. Unatoč strogim komerc. i ideol. zahtjevima koje je nametao svojim stvaraocima, H. je ipak pružio priliku i mnogima od najvećih stvaralaca svjetske film. umjetnosti.

LIT.: L. C. Rosten, Hollywood: The Movie Colony, New York 1941; P. Tyler, The Hollywood Hallucination, New York 1944; R. Inglis, Freedom of the Movies, Chicago 1947; G. Kahn, Hollywood on Trial, New York 1948; L. A. Handel, Hollywood Looks at Its Audience: A Report of Film Audience Research, Urbana 1950; H. Powdermaker, Hollywood, the Dream Factory, Boston 1951; K. Anger, Hollywood Babylon, Phoenix 1959; E. Goodman, The Fifty-Year Decline and Fall of Hollywood, New York 1961; R. Dyer McCann, Hollywood in Transition, Boston 1962; W. H. A. Carr, Hollywood Tragedy: From Fatty Arbuckle to Marilyn Monroe, New York 1962; E. Karceva, Sdelano v Gollivude, Moskva 1964; P. Mayersberg, Hollywood, the Haunted House, New York 1967; N. Frederik, Hollywood and the Academy Awards, Los Angeles 1968; Ch. Higham/J. Greenberg, Hollywood in the Forties, New York 1968; D. Robinson, Hollywood in the Twenties, New York 1968; A. Knight/E. Elisofon, Hollywood Style, New York 1969; O. J. Martin, Hollywood's Movie Commandments, New York 1970; A. Eyles/P. Billings, Hollywood Today, New York 1971; J. Spears, Hollywood: The Golden Era, New York 1971; G. Gow, Hollywood in the Fifties, New York 1971; Ch. Higham, Hollywood at Sunset, New York 1972; J. Baxter, Hollywood in the Sixties, New York 1972; W. Fadiman, New York 1972; R. Corliss (urednik), The Hollywood Screen-Writers, New York 1972; P. Trent/R. Lawton, 60 Years of Hollywood Glamour, New York 1972; J. Baxter, 60 Years of Hollywood, New York 1973; D. Chierichetti, Hollywood Director, New York 1973; G. Fernett, Hollywood's Poverty Row 1930—1950, Satellite Beach 1973; R. McLaughlin, Broadway and Hollywood, New York 1974; G. Kanin, Hollywood, New York 1974; J. Toeplitz, Hollywood, and After, Chicago 1975; A. Madsen, The New Hollywood, New York 1975.