LZMK

Filmska enciklopedija

HECHT, Ben Filmska traka traži dalje ...

HECHT, Ben, am. scenarist, redatelj, producent i književnik (New York, 28. II 1893 — New York, 18. IV 1964). Iz obitelji rus. Židovâ. U 10. godini održava violinske koncerte, u 12. je kratkotrajno akrobat u cirkusu, u 16. u Chicagu započinje novinarsku karijeru, a 1919. dopisnik je iz Njemačke i Rusije (za čak 75 listova). Poč. 20-ih godina afirmira se u Chicagu kao novinar i pisac, pokrenuvši 1923. list »The Chicago Literary Times«. U Hollywoodu od 1925. na poziv scenarista H. J. Mankiewicza koji mu predočava »ništavnost konkurencije i mogućnost lake zarade«. Na prvoj podjeli Oscara nagrađen je za originalnu priču filma Podzemlje (J. von Sternberg, 1927), naznačivši u njoj dominantne teme i arhetipove koje će kasnije razrađivati gangsterski film — hijerarhiju i antagonizam gangsterskih bandi, podjelu interesnih sfera, uspon skorojevićâ i društv. determiniranost u formiranju zločinaca, infantilnost i etničku predodređenost gangsterâ te fatalnost žene. Iako je često izražavao prezir prema Hollywoodu, navodeći da je »na scenarijima katkad radio samo po dva tjedna«, 30-ih godina postaje najuglednijim i najproduktivnijim hollywoodskim scenaristom. Uz pustolovne i krim. filmove te melodrame, osobito je uspješan u predlošcima za komedije, koje često piše zajedno s prijateljem → Ch. MacArthurom. U tom žanru najistaknutiji su mu scenariji za Dvadeseto stoljeće (H. Hawks, 1934, s MacArthurom po zajedničkoj istoimenoj drami) i Ništa sveto (W. A. Wellman, 1937), u kojima humor proizlazi iz inteligentnih zapleta, neuobičajenih i duhovitih situacija, čiju motoriku pokreće »rafalni« dijalog pun jezičnih obrata. God. 1934. debitira i kao redatelj (Zločin bez strasti — Crime without Passion, zajedno s MacArthurom); za naredni zajednički red. projekt Hulja (The Scoundrel, 1935) nagrađeni su Oscarom za scenarij. Iako potom režira još 5 filmova (2 s MacArthurom, 3 sa snimateljem L. Garmesom), njegova producentsko-red. karijera podređena je scenarističkoj.

Dok u prvom razdoblju najčešće piše za H. Hawksa (Lice s ožiljkom, 1932, sa G. Seatonom, I. Millerom, J. L. Mahinom, W. R. Burnettom i F. Pasleyem; Californijska obala, 1935, sa MacArthurom; Majmunska posla, 1952, sa Ch. Ledererom i I. A. L. Diamondom), 40-ih godina najčešći je scenarist A. Hitchcocka (Opsjednut, 1945, sa A. MacPhailom; Ozloglašena, 1946; bez potpisa Strani dopisnik, 1940; Čamac za spašavanje, 1944; Slučaj Paradine, 1947; Konopac, 1948), oblikujući thrillere s psihoanalitičkim motivima. Krajem 40-ih godina H. se sve više posvećuje angažiranju za Židove u Palestini, no i dalje (sve do smrti) djeluje u Hollywoodu, otkrivajući u tome posljednjem razdoblju sklonost ka ekscentričnoj melodrami. Umro je pišući scenarij za film Casino Royale, koji je realiziran tek 1967. bez njegova imena na špici. Bez potpisa surađivao je i na filmovima Kraljica Kristina (R. Mamoulian, 1934), Uragan (J. Ford, 1937), Prohujalo s vihorom (V. Fleming, 1939), Trgovina iza ugla (E. Lubitsch, 1940)i Roxie Hart (W. A. Wellman, 1942), Odmetnik (H. Hughes, 1943), Gilda (Ch. Vidor, 1946), Praznik u Rimu (W. Wyler, 1953) i dr. Po njegovoj i MacArthurovoj drami Naslovna strana (Front Page, 1928) snimljena su 3, filma: prvi je 1931. režirao L. Milestone, drugi 1940. H. Hawks (pod naslovom Njegova djevojka Petko), a treći 1974. B. Wilder. Njegov autobiografski roman Veselo, veselo (Gaily, Gaily, 1963), o mladenačkome novinarskom razdoblju, ekranizirao je 1969. N. Jewison. Objavio i autobiografiju Dijete stoljeća (A Child of a Century, New York 1954).

Ostali važniji filmovi (kao scenarist): Veliki Gabbo (J. Conway, 1929); Aleluja, ja sam protuha (L. Milestone, 1933); Viva Villa! (J. Conway i H. Hawks, 1934); The Goldwyn Follies (G. Marshall, 1938); Gunga Din (G. Stevens, 1939); Orkanski visovi (W. Wyler, 1939); Kakav divan svijet (W. S. Van Dyke, 1939); Drug X (K. Vidor, 1940); Lydia (J. Duvivier, 1941); Priče s Manhattana (J. Duvivier, 1942); Poljubac smrti (H. Hathaway, 1947); Čudo zvonâ (I. Rapper, 1948); Vrtlog (O. Preminger, 1949, pod pseudonimom Rex Connor); Indijanski borac (A. De Toth, 1955); Željezna podsuknja (R. Thomas, 1956); Čudo na kiši (R. Maté, 1956); Legenda o izgubljenima (H. Hathaway, 1957); Jumbo (Ch. Walters, 1962); Svijet cirkusa (H. Hathaway, 1964).

Ostali filmovi (kao redatelj): Jednom pod tužnim mjesecom (Once in a Blue Moon, 1935, s MacArthurom); Umočite bogataše (Soak the Rich, 1935, s MacArthurom); Anđeli nad Broadwayom (Angels over Broadway, 1940, s Garmesom); Spektar ruže (Specter of the Rose, 1946, s Garmesom); Glumci i grijeh (Actors and Sin, 1952, s Garmesom).

LIT.: D. Fetherling, The Five Lives of Ben Hecht, Toronto/New York 1977.

N. Paj.


Citiranje:
HECHT, Ben. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 14.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=2193>.

kratice i simboli