LZMK

Filmska enciklopedija

HAYES, Helen Filmska traka traži dalje ...

HAYES, Helen (puno ime H. H. Brown), am. kazališna, filmska i tv-glumica (Washington, 10. X 1900). Kći glumice, na sceni debitira kao petogodišnjakinja, a već sa 9 godina nastupa na Broadwayu. Kontinuirano gradeći kaz. karijeru, u 18. godini postaje zvijezdom (u međuvremenu, pojavila se i u dva nijema filma). Dvadesetih godina stiče epitet »prve dame američkog kazališta«, a nakon udaje za scenarista Ch. MacArthura prati supruga u Hollywood (1928). Za ulogu u melodrami Grijeh Madelon Claudet (1931) E. Selwyna, po MacArthurovu scenariju, nagrađena je Oscarom. Usmjerila se na tumačenje tragičnih romant. junakinja, međutim — izuzev zapaženih uloga u filmovima Arrowsmith (1932) J. Forda i Zbogom, oružje (1932) F. Borzagea — gubi se u reklamiranim ali neuspjelim produkcijama, pa 1935. napušta Hollywood, postigavši odmah potom na Broadwayu svoj najveći kaz. uspjeh u komadu Victoria Regina. U poznim godinama sve češće igra na filmu i televiziji, a za ulogu vragoljaste, osebujne starice u Aerodromu (G. Seaton, 1970) nagrađena je svojim drugim Oscarom — ovaj put za epizodu. Nastupila je u 21 filmu. O njoj je 1974. snimljen cjelovečernji dokum. film Helen Hayes: portret američke glumice. Objavila je memoarske knjige Dar radosti (A Gift of Joy, 1965), O refleksiji (On Reflection, 1969) i Dvostruko lakše (Twice over Lightly, 1971, zajedno sa A. Loos).

Ostale važnije uloge: Bijela sestra (V. Fleming, 1933); Noćni let (C. Brown, 1933); Vanessa — njena ljubavna priča (W. K. Howard, 1935); Moj sin John (L. McCarey, 1952); Anastasia (A. Litvak, 1956); Jedan od naših dinosaurusa nedostaje (R. Stevenson, 1975).

N. Pc.


Citiranje:
HAYES, Helen. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 14.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=2183>.

kratice i simboli