GRIERSON, John

GRIERSON, John, brit. producent, redatelj dokum. filmova, film. kritičar i teoretičar (Deanston, 26. IV 1898 — Bath, 28. II 1972). Škot. studirao filozofiju na sveučilištu u Glasgowu (studij prekida za I svj. rata, kada se bori u mornarici); dobivši stipendiju Rockefellerove fundacije 1926, piše studiju Javno mnijenje — socijalna psihologija i psihologija novinstva. U Hollywoodu proučava film. tehniku i metode proizvodnje; u to vrijeme surađuje u različitim časopisima (u newyorškom »Sunu« prvi put upotrebljava izraz dokumentarni film). God. 1927, po povratku u Vel. Britaniju, sa Stephenom Tallentsom radi na uključivanju filma u sfere privrednoga i društv. života (u okviru Empire Marketing Boarda); time zapravo pokreće brit. »školu« dokum. filma 30-ih godina, pa ga nazivaju »ocem britanskog dokumentarizma«. Na njegov poticaj osnovane su film. sekcije pri Empire Marketing Boardu (1928), GPO Film Unitu (1933), Film Centreu (1937), a po odlasku iz Vel. Britanije i National Film Boardu u Kanadi (1939); 1948. rukovodilac je film. sekcije brit. ministarstva informacija (te su ustanove odigrale značajnu ulogu u razvitku brit. i kan. kratkometražnog filma). Također, 1947—48. radi kao direktor odjela za tisak, film, radio i televiziju UNESCO-a. Pod njegovim nadzorom načinjeni su najznačajniji brit. dokumentarni filmovi, a radila su ih najslavnija red. imena (R. J. Flaherty, A. Cavalcanti, P. Rotha, B. Wright, S. Legg, H. Watt, E. Anstey, R. Elton); unaprijedio je i brit. i kan. animirani film (L. Lye, N. McLaren). Režirao je film Nošeni strujom (Drifters, 1929), realist. prikaz ribolova u Sjevernom moru (s posebnim naglaskom na opisu svakodnevice), uzorno djelo škole; prema nekim izvorima, samostalno je radio i Ribarske obale Skyea (The Fishing Banks of Skye, 1934) i Churchillov otok (Churchill's Island, 1941), a surađivao na realizaciji Industrijske Britanije (1933) R. J. Flahertyja i Kočarice iz Grantona (1934) E. Ansteyja, čiji je inače bio producent. Od početka 50-ih godina posvetio se isključivo producenturi, osobito u okviru → Group Three, producentske grupe koja se bavila obukom mladih redatelja igr. filma. Jedan od prvih i najistaknutijih teoretičara dokum. filma, u čitavome svom opusu pokušavao je ostvariti načelo po kojem »dokumentarizam ne predstavlja ništa drugo do iznošenje na ekran, na bilo koji način, težnji našeg vremena«; dokumentaristički ideal mu se razlikuje kako od Ruttmannove koncepcije »filmova presjeka« građenih po čvrstim ritmičkim obrascima, tako i od Flahertyjeva shvaćanja »romantiziranoga naturalističkog dokumenta«; društv. aspekt dokumentarizma vidi prije u njegovoj moralnoj funkciji no u odgojnim zadacima kakve je propagirao P. Rotha. U ogledu Prva načela dokumentarnog filma (First Principles of Documentary, 1934) osnovnim za dokum. film smatra: (1) izlaženje kamere u vanjski svijet, izbjegavanje umjetnih pozadina i studija; (2) nastupanje predstavnikâ »realnog ambijenta« umjesto »umjetnog glumca u artificijelnoj sredini«; (3) materijal života zahvaćen u sirovu obliku, na licu mjesta, u obliku spontane geste i akcijâ. Cilj dokumentarizma po njemu je »da ostatku nacije predoči život jednog dijela zajednice«, uz izbjegavanje herojskih tema i svjesnog traženja ljepote izraza; lirsko treba da nastane kao uzgredni proizvod dobro obavljenog posla. Njegovi najvažniji teorijski radovi skupljeni su u knjizi Grierson o dokumentarnom filmu (Grierson on Documentary, 1946, uredio F. Hardy).