FESTIVAL, FILMSKI

traži dalje ...

FESTIVAL, FILMSKI, periodična ili prigodna film. manifestacija organizirana, u prvom redu, radi prikazivanja filmova. Način organiziranja gl. svjetskih film. festivala strogo je određen propisima Međunarodnog saveza društava filmskih producenata (Fédération Internationale des Associations de Producteurs de Films, akr. FIAPF), organizacije koja, općenito, određuje kakvi se filmovi mogu natjecati i kakve se nagrade smiju dodjeljivati. Pod izravnim organizacijskim pokroviteljstvom FIAPF-a nalaze se svi najpoznatiji svjetski festivali.

Film. festivali mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: (1) natjecateljske, koji uključuju dodjelu nagradâ; (2) nenatjecateljske, bez nagradâ, koji nastoje izbjeći komercijalne i, vrlo često, polit. konotacije. Klasifikacija festivalâ može se izvršiti i prema: a) nacionalnoj pripadnosti (nacionalni i internacionalni); b) vrsti filmova (festivali igr., dokum., eksp. i anim. filmova, i dr.); c) metraži (dugometražni ili kratkometražni filmovi); d) autorima (npr. festivali mladih redatelja ili amatera); e) redovitosti održavanja (godišnji, bijenalni ili prigodni).

Mnoge film. festivale prati velik broj popratnih manifestacija — razne izložbe, retrospektive najuspješnijih filmova dotad prikazanih na tom festivalu, ciklusi pojedinih autora, projekcije filmova izvan službene konkurencije ili čak izvan programa festivala, okrugli stolovi na film. teme, konferencije za tisak i sl.

Jedna od bitnih funkcija festivalâ je i otvaranje film. tržišta, tj. prodaje i kupnje filmova, financ. ulaganjâ u realizacije novih film. projekata, angažiranja glumaca, redateljâ i dr. filmskih radnika i sl. Festivali pružaju i veliku priliku za publicitet, pa nacionalnim kinematografijama i pojedinim film. umjetnicima nude priliku za međunar. afirmaciju. Također, oni imaju i kult., umj. i soc. funkciju, omogućavajući pregled većeg dijela najuspjelijih filmova nastalih u određenom razdoblju, kao i susrete najznačajnijih film. radnika i kritičara, pa se tako učvršćuju veze među pojedinim nacionalnim kinematografijama; u svim tim faktorima leže i razlozi naglog porasta broja takvih manifestacija u svijetu, osobito u Aziji i Juž. Americi.

Prvi film. festival održao se 1932. u Veneciji, kada su projekcije filmova ušle u službeni program tamošnjega poznatog Biennalea. Nakon II svj. rata festivali, kao manifestacije značajne i u umj. i u komerc., pa i polit. pogledu, rasprostranjuju se sve više, pa već 1946. nastaju oni u Cannesu, Locarnu i Marianskim Laznima (kasnije Karlovym Varima); broj festivala neprekidno je u porastu, pa je 1983. prelazio 200.

Najznačajnijim svjetskim film. festivalima, prema specijalnoj kategorizaciji FIAPF-a, smatraju se oni u → Veneciji, → Cannesu, → Berlinu i → Moskvi, koji alternira s festivalom u → Karlovym Varyma. Od manje značajnih festivala igr. filma ističu se oni u Mar del Plati, Acapulcu, Manili, Melbourneau, Sydneyju, Los Angelesu, Montrealu, Londonu, → Edinburghu, → Locarnu i → San Sebastiánu. Od specijaliziranih festivala najpoznatiji su oni u Trstu i Avoriazu (fantastika), Pesaru (djela mladih autora i redateljâ-debitanata) i Vancouveru (filmovi o mladima). Na području anim. filma prvorazrednu važnost imaju festivali u → Annecyju, Nyonu, te u Mamaji, Cambridgeu i Zagrebu (→ svjetski festival animiranog filma u zagrebu), a za eksperimentalni i underground-film oni u Hiersu i → Knokke-Le Zouteu. Najznačajnijim festivalima kratkometr. i dokum. filma smatraju se oni u Toursu, → Oberhausenu, → Mannheimu, → Leipzigu, → Corku i → Krakovu. Važniji festivali tv-filma i videa održavaju se u Londonu, Berlinu, Monte Carlu i Cannesu, dok je od prigodnih festivala značajan onaj u Bruxellesu — festival najboljih filmova svih vremena.

Mnoge nacionalne kinematografije organiziraju vlastite smotre filmova festivalskog tipa; u SFRJ najznačajniji su Festival jugoslavenskoga igranog filma u Puli i Festival jugoslovenskoga dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu. Od ostalih festivala nacionalne film. produkcije spomenuti valja one u Duisburgu (SR Njemačka) i Varni (Bugarska).

Napokon, postoji i veći broj malih, nezavisnih festivala, od kojih su neki utemeljeni isključivo iz turističkih pobuda, dok neke, štoviše, financira jedna jedina osoba (npr. Filmski festival Indonezije, osnovan 1955, sve do poč. 70- ih godina u potpunosti je financirao redatelj Dj. Malik).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

FESTIVAL, FILMSKI. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/1645>.