DEPARDIEU, Gérard

DEPARDIEU, Gérard, franc. filmski, kazališni i tv-glumac (Chatearoux, 27. XII 1948, negdje 1949). Nakon oporog djetinjstva i rane mladosti sitnog delinkventa, prigodni je radnik i, naposljetku, trčkaralo na plaži u Cannesu, gdje se i zainteresirao za film, promatrajući film. zvijezde na festivalu. Prvi glum. nastup ima u kratkometr. filmu Bitnik i mačkica (1965) R. Leenhardta, a iste godine debitira i u dugometr. filmu — u jednom nedovršenom projektu A. Varda. Ubrzo potom počinje se pojavljivati i na televiziji i u kazalištu, među ostalim i u glasovitom Café de la Gare, gdje se upoznaje sa → P. Dewaëreom, kasnijim partnerom u više uspjelih filmova. Na filmu ponovno igra tek 1970 (Nathalie Granger M. Duras — distribuiran tek 1972), a glum. uspon otpočinje filmom Plesačice valcera (1973) B. Bliera, ulogom simpatičnoga, od društva odbačenog probisvijeta. Snažne tjelesne konstrukcije, nemarna držanja i poduže svijetle kose koja mu često pada preko očiju, D. je stvorio modernu varijantu tipa → latinskog ljubavnika, seksualnog atleta jakih strasti, ali i lakomislenih htijenja. Nestašluk i gotovo djetinja bezazlenost, uz osjećaj za komično, odlike su koje D. unosi u tumačenje brojnih likova punih žestine; u filmovima Posljednja žena (1976) i Zdravo, muškarčino (1978) M. Ferrerija igra osobe jakih nagona, ali sebične i nespremne da razumiju svoje bližnje; u Dvadesetom stoljeću (1976) B. Bertoluccija vrlo je zapažen u ulozi buntovnog poljodjelca-nadničara, kasnijega partizanskog komandanta. Njegovo prirodno držanje pred kamerom i spontanost dolaze do punog izražaja i u osobnim red. autorskim projektima kao što su Kamion (1977) M. Duras, Moj ujak iz Amerike (1980) A. Resnaisa i Posljednji metro (1980, César za najbolju gl. ulogu) F. Truffauta. Popularnost mu neprekidno raste, pa je D. od poč. 80-ih godina neprijeporno vodeći franc. glumac, ime koje garantira i umj. kvalitetu i siguran financ. uspjeh. Do poč. 1984. nastupio je u oko 35 filmova. Režirao je film Tartuffe (1982).

Ostale važnije uloge: Krik kormorana uvečer iznad džunka (M. Audiard, 1970); Marseilleski klan (J. Giovanni, 1972); Rođeni zločinac (J. Giovanni, 1973); Tajne pariškog podzemlja (P. Tschernia, 1973); Mučan dan za kraljicu (R. Allio, 1973); Afera Stavisky (A. Resnais, 1974); Veseli drugari (C. Sautet, 1975); Neobične krađe (C. Goretta, 1975); Sedam mrtvih po narudžbi (J. Rouffio, 1975); Barocco (A. Téchiné, 1976); Recite joj da je volim (C. Miller, 1977); Pripremite maramice (B. Blier, 1977); Violanta (D. Schmid, 1977); Psi (A. Jessua, 1978); Šećer (J. Rouffio, 1978); Hladna zakuska (B. Blier, 1979); Temperamentna Rosy (M. Monicelli, 1979); Loulou (M. Pialat, 1980); Inspektor Baksuz (C. Zidi, 1980); Volim vas (C. Berri, 1980); Izbor oružja (A. Corneau, 1981); Martin Guerre (D. Vigne, 1981); Susjedova žena (F. Truffaut, 1981); Veliki brat (F. Girod, 1982); Danton (A. Wajda, 1983); Mjesec u jarku (J.-J. Beineix, 1983); Fort Saganne (A. Corneau, 1984).