ALEKSANDROV, Grigorij Vasiljevič

ALEKSANDROV, Grigorij Vasiljevič (pr. prezime Mormonenko), sovj. redatelj i scenarist (Jekaterinburg, danas Sverdlovsk, 10. I. 1902 — Moskva, 16. XII 1983). Nakon što je obavljao najrazličitije pomoćne poslove u jekaterinburškoj operi, upisuje tečaj režije pri Radničko-zemljoradničkom teatru. God. 1921. djeluje u Moskvi kao glumac, akrobat i scenski redatelj u tamošnjem kazalištu Proletkulta. Tu upoznaje S. M. Ejzenštajna, igra u njegovim predstavama i postaje mu asistent. U prvim Ejzenštejnovim filmovima Štrajk (1924) i Oklopnjača Potemkin (1925) A. je koscenarist, glumac i asistent, da bi u filmovima Oktobar (1928) i Staro i novo (1929) postao njegovim ravnopravnim suradnikom. God. 1929/30, kao Ejzenštejn i E. Tissé, i A. sklapa ugovor s Paramountom radi snimanja filma Da živi Meksiko! čiju »konačnu« verziju dovršava tek 1979. Prvi mu je samostalni projekt kratki eksp. film Romance sentimentale (1930), koji završava u Francuskoj (Tisse je snimatelj). Međunar. uspjeh postiže glazb. komedijom Pastir Kostja (Vesëlye rebjata, 1934), u kojoj primjenjuje iskustva hollywoodskog musicala. Tada upoznaje svoju buduću suprugu Lj. Orlovu, protagonistkinju većine njegovih kasnijih ostvarenja. Kritiziran zbog »amerikanizma« stila, nastoji da mu sljedeće glazb. komedije budu više »sovjetske«, zadržavajući ipak atraktivnost svojih ostvarenja, pa se Cirkus (Cirk, 1936), Volga, Volga (Volga-Volga, 1938), Svijetli put (Svetlyj put, 1940) i Proljeće (Vesna, 1947) i danas ubrajaju među najpopularnije sovj. filmove uopće. Osim oživljavanja tradicije pučke komedije, najuočljivija je osobina Aleksandrovljeva red. rada sklonost prema eksperimentiranju i primjeni novih tehnika, što u poratnom razdoblju jenjava.

Ostali važniji filmovi: Susret na Elbi (Vstreča na Él'be, 1950); Glinka (Kompozitor Glinka, 1952); Čovjek čovjeku (Čelovek čeloveku, 1958); Lenjin u Poljskoj (Lenin v Pol'še, 1961); Prije Oktobra (Prežde Oktjabrja, 1965).

LIT.: J. Brož, Grigorij Aleksandrov, Praha 1973; I. P. Frolov, Grigorij Aleksandrov, Moskva 1976.