LZMK

Filmska enciklopedija

20TH CENTURY-FOX FILM CORPORATION Filmska traka traži dalje ...

20TH CENTURY-FOX FILM CORPORATION, am. kompanija za proizvodnju, distribuciju i prikazivanje filmova. Osnovana znatno kasnije od ostalih »velikih« hollywoodskih kompanija, ubrzo po nastanku (1935) nametnula se kao jedan od stupova hollywoodskoga studijskog sistema. Nastala je fuzijom dviju starijih kompanija: 20th Century Pictures Corporation, koju su vodili Joseph Schenck i Darryl F. Zanuck, i ugledne Fox Film Corporation, ozbiljno uzdrmane velikom ekon. krizom; ulog u zajednički posao biti je sljedeći: Fox je imao ponajbolju distribucijsku mrežu u SAD i izvanredan studio, no bio je bez kreativnih ideja za film. proizvodnju, što je imao 20th Century. Iako je Foxov udio u novoj kompaniji bio »teži«, rukovodeći položaj je ubrzo preuzeo Zanuck, mlad i energičan producent koji je ubrzo ocrtao konture nove Foxove (ustaljeni skraćeni naziv tvrtke) produkcije: »ispoliranost« — priča — akcija; karakterističan kompanijin znak, reflektorski snop koji šara nebo iznad futurističkih slova naziva tvrtke, Amerikancima je ubrzo postao simbol »pristojne«, raskošne zabave. Jedine Foxove »zvijezde za sva vremena« bile su Will Rogers i Shirley Temple (u Hollywoodu se čak govorilo kako kasnih 30-ih godina između Foxa i bankrota stoji samo Sh. Temple), iako su pod ugovorom bili i mnogi dr. poznati glumci: Alice Faye, Sonia Henie, Linda Darnell, Gene Tierney, Tyrone Power, Don Ameche, Warner Baxter, Henry Fonda, Gregory Peck i dr.; najznačajniji redatelji kompanije bili su Ernst Lubitsch, Joseph L. Mankiewicz, Henry King, Henry Hathaway, Anatole Litvak, Elia Kazan i George Seaton, a vrlo je važan i scenarist-producent Nunnally Johnson, koji je potpisao najbolje rane Foxove filmove »Brod robova« (1937) Taya Garnetta, te »Plodovi gnjeva« (1940) i »Duhanski put« (1941) Johna Forda. Matica Foxove produkcije, iako kultivirano kinematična, u povijesti film. umjetnosti ipak je manje značajna. Jedna od ključnih figura kompanije bio je i Spyros P. Skouras (predsjednik 1942-63), čiji ukus i čvrsta kontrola drže profite Foxa relativno stabilnima i u teškim godinama. Fox je posebno gajio vestern, musical i epski film, u kasnijoj fazi djela soc. tematike; dometi kompanija ponekad se mjere i onim što nisu ostvarile: Fox je — premda ih je mogao angažirati — »ispustio« Caryja Granta, Errola Flynna i Freda Astairea, a vrlo se rijetko laćao jednog od najvitalnijih hollywoodskih žanrova — komedije.

Potkraj 30-ih i 40-ih godina Zanuck, u nedostatku »jačih« zvijezda, ustraje na projektima svoga omiljenog glumca T. Powera, dok mu stvarnu financ. dobit donosi solidna B-produkcija (npr. serija → »Charlie Chan«), Kroz 40-e godine najuspješniji su filmovi J. Forda, kojima se pridružuje samo »Revolveraš« (1950) H. Kinga, a velika je komerc. uzdanica glumica Betty Grable (1942-51. uvijek među 10 najkomercijalnijih zvijezda), jedna od posljednjih glum. »sretnih epizoda« kompanije. Potkraj 40-ih i poč. 50-ih godina Zanuck pokušava »poozbiljiti« produkciju društvenokritičkim filmovima E. Kazana, te doprinosom film noiru djelima H. Hathawaya, Roberta Siodmaka i Williama Keighleyja, no ni to, a ni promoviranje tehnike cinemascopea (»Tunika«, 1953, Henryja Kostera) ili ugovor s Marilyn Monroe, ne zaustavlja postupni pad kompanije. God. 1956. Zanuck napušta Fox u korist neovisne producenture, a konačni udar sve anemičnijoj produkciji zadaje komerc. fijasko »Kleopatre« (1963) J. L. Mankiewicza — sa 18 milijuna dolara (po nekim izvorima čak 40) jedan od najvećih u povijesti filma. Iste godine vraća se Zanuck i na mjesto rukovoditelja produkcije postavlja svog sina Richarda D. Zanucka. Povremeni komerc. uspjesi (npr. »Moje pjesme, moji snovi«, 1965, Roberta Wisea) tek privremeno zaustavljaju silaznu putanju tvrtke, kojoj znatno pridonose skupi promašaji (također u žanru musicala). Uspješni pokušaji s relativno jeftinijim projektima (npr. »Planet majmuna«, 1968, Franklina J. Schaffnera i »M. A. S. H.«, 1970, Roberta Altmana), kao ni eksploatacijska politika s poč. 70-ih godina, ne poboljšavaju situaciju, pa Zanuck 1971. primorava sina na ostavku. Kao i dr. »velike« kompanije, i Fox danas umnogome ovisi o televizijskoj produkciji (npr. vrlo uspješna serija »M. A. S. H.«) i videu (CBS/Fox jedan je od vodećih svjetskih video-distributera), a povremeni komerc. uspjesi filmova kompanije, uglavnom u žanru znanstvene fantastike (»Rat zvijezda«, 1977, Georgea Lucasa, »Osmi putnik«, 1979, Ridleyja Scotta i »Povratak Jedija«, 1983, Richarda Marquanda), ne nose neke veće tragove kreativnosti tvrtke, već isključivo svojih tvoraca. Kao jedna od posljednjih neovisnih »velikih« hollywoodskih kompanija, dugo se opirući vlasti financ. korporacija izvan Hollywooda, Fox 1981. ipak prelazi u ruke denverskoga naftnog magnata Marvina Davisa, koji ga potom (1985) prodaje međunar. medijskom mogulu Rupertu Murdochu.

Vl. T.


Citiranje:
20TH CENTURY-FOX FILM CORPORATION. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 19.2.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=5296>.

kratice i simboli