FAIRBANKS, Douglas

traži dalje ...

FAIRBANKS, Douglas (pr. ime D. Elton Thomas Ulman), am. filmski i kazališni glumac, film. scenarist, producent i redatelj (Denver, Colorado, 23. V 1883 — Beverly Hills, California, 12. XII 1939). Otac → Douglasa F. jr. Iz obitelji odvjetnika i poduzetnika, zarana pokazuje sklonost akrobatskim vještinama, a od oca baštini ljubav prema kazalištu (na sceni debitira već sa 12 godina). Često mijenja škole (rudarska, vojna, glumačka), a u 17. godini napušta školovanje i pridružuje se kao epizodist putujućoj trupi F. Wardea. Kasnije upisuje sveučilište Harvard, no ubrzo ga napušta i odlazi u Evropu gdje se uzdržava fiz. radom. Po povratku u SAD radi kao činovnik na Wall Streetu, a od 1902. redovno nastupa na Broadwayu, prvo u malim, a postupno i u gl. ulogama. God. 1907. ženi se kćerkom bogatog industrijalca sapuna i napušta glumu, no vraća joj se već iduće godine i probija u red vodećih broadwayskih zvijezda, osobito uspješan u komedijama i melodramama. God. 1915. producent H. E. Aitken ga, unatoč sumnjičavosti D. W. Griffitha, angažira za kompaniju Triangle. Već svojim prvim filmovima, nastalim pod supervizijom Griffitha, F. postiže golem uspjeh; otada pa do kraja 1919. kontinuirano bilježi uspjehe (28 filmova), uglavnom urbanim soc. komedijama s elementima pustolovnog filma, od kojih je jednu — Arizona (1918) — i režirao. Naočit, atletski građen, tamnoputa, najčešće nasmiješenog lica, F. oblikuje — zahvaljujući suradnji redateljâ A. Dwana, J. Emersona, F. Nibloa i dr., te scenaristice A. Loos — efektnoga film. junaka, tipičnog → čovjeka od akcije, koji je u ekspoziciji najčešće frustrirani, nesigurni mladić, da bi se zatim — u trenucima opasnosti — izmijenio i uspješno odgovorio na izazove, završavajući moralnom poukom o prosječnom Amerikancu koji se umije snaći i u najtežim situacijama. U pustolovnim prizorima filmova F. koristi mnoštvo akrobatskih pothvata (koje gotovo uvijek izvodi bez pomoći kaskadera); jednako je dosljedan i u kontroliranju kreativnog aspekta svojih filmova, za koje kasnije sve češće piše priče i scenarije (pod pseudonimom Elton Thomas), a 20-ih godina uglavnom im je i producent. Nezadovoljan načinom raspodjele profitâ u Hollywoodu, već 1917. osniva Douglas Fairbanks Productions, a 1919. udružuje se sa Ch. Chaplinom, M. Pickford i D. W. Griffithom i utemeljuje kompaniju United Artists. God. 1920. rastaje se od prve supruge i ženi sa M. Pickford, te njih dvoje postaju najomiljeniji i najutjecajniji glum. par Hollywooda. Poč. 20-tih godina, od filma U znaku Zoroa (F. Niblo, 1920), F. igra nešto rjeđe, no ti su filmovi skuplji i raskošniji — pustolovni, najčešće kostimirani projekti, u kojima glumčeva ličnost odiše romantikom (ali — za razliku od tada dominantnoga muškog tipa latinskog ljubavnika — i znatno većom dinamikom i poletom, s kakvim se mogu mjeriti jedino junaci slapstick-komedijâ). Unatoč tome što dekor i uspjeli trikovi povremeno čak potiskuju gl. junaka, F. u tom razdoblju postiže najveće financ. domete, osobito Robinom Hoodom (A. Dwan, 1922) i Bagdadskim lopovom (R. Walsh, 1924), i nameće formulu koja uspješno funkcionira sve do zamiranja nij. filma. Zv. filmu F. se ne uspijeva prilagoditi — niti pojavi novih zvijezda i njihovu načinu glume, niti potpuno drugačijem načinu proizvodnje filmova. Od promašenoga jedinog nastupa uz M. Pickford u Ukroćenoj goropadnici (S. Taylor, 1929) do financ. kraha njegova posljednjeg filma Privatni život Don Juana (A. Korda, 1934) F. uzaludno pokušava naći novi tip junaka koji bi zamijenio dotadašnjega mladenačkog pustolova, pa se 1934. povlači s filma nakon 46 uloga. Sa V. Flemingom režirao je 1931. uspjeli dugometražni dokum. film Put oko svijeta za 80 minuta (Around the World in 80 Minutes). God. 1936. rastavlja se od M. Pickford i otada živi uglavnom u Vel. Britaniji. Objavio je autobiografsku prozu Smij se i živi (Laugh and Live, New York 1917).

Dominirajući desetljeće i po svjetskim filmom, F. je izgradio prvi uspješni prototip junaka akcionog filma, uočio je komerc. važnost uobličavanja prepoznatljivoga, tipiziranog lika i pri tom nastojao sam određivati njegovo eksploatiranje u film. industriji.

Ostale važnije uloge: Janje (Ch. Cabanne, 1915); Njegova slika u novinama (J. Emerson, 1916); Ludilo Manhattana (A. Dwan, 1916); Netrpeljivost (D. W. Griffith, 1916); Prema mjesecu (J. Emerson, 1917); Divlji i rutav (J. Emerson, 1917); Moderni mušketir (A. Dwan,1917); Američka aristokracija (J. Emerson, 1918); Njegovo veličanstvo Amerikanac (J. Henabery, 1919); Tri mušketira (F. Niblo, 1921); Don Q., sin Zorroa (D. Crisp, 1925); Crni gusar (A. Parker, 1926); Gaučo (F. Richard Jones, 1928); Željezna maska (A. Dwan, 1929); Crni gusar (E. Goulding, 1931).

LIT.: A. Abramov, Duglas Ferbenks, Moskva 1926; D. Lange Kosak, Douglas Fairbanks, München 1928; N. Verhovski, Duglas Ferbenks, Moskva 1929; A. Cooke, Douglas Fairbanks: The Making of a Screen Character, New York 1940; R. Hancock/L. Fairbanks, The Fourth Musketeer, New York 1953; A. Razumovski, Duglas Ferbenks — u: Zvezdi nemogo kino, Moskva 1968; R. Shickel, Douglas Fairbanks: His Picture in the Papers, New York 1973; Ch. Ford, Douglas Fairbanks ou la nostalgie, Paris 1980.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

FAIRBANKS, Douglas. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/1587>.